Događaji – Muzej ratnog djetinjstva

Muzej ratnog djetinjstva dobitnik regionalne nagrade za program “Furaj mir”

Maida — Fri, 05 Jun 2026 15:51:20 +0000

Muzej ratnog djetinjstva dobitnik je regionalne Nagrade “Jelena Šantić – za hrabre iskorake”, koja je uručena sinoć u Muzeju devedesetih u Beogradu za program “Furaj mir”. Nagradu dodjeljuje Fondacija Jelena Šantić s ciljem promocije umjetničkih i društvenih inicijativa koje doprinose miru, toleranciji, razumijevanju i solidarnosti. Dodjeljuje se svake druge godine u znak sjećanja na Jelenu Šantić, jednu od najznačajnijih mirovnih aktivistica u regionu.

Obrazlažući odluku žirija, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i član žirija Filip Ejdus istakao je da je Muzej ratnog djetinjstva kroz svjedočenja ljudi koji su rat doživjeli kao djeca uspio učiniti nešto što rijetko kome polazi za rukom – približiti tragediju ljudskosti.

Inovativan pristup izgradnji mira

“Kroz participativni pristup ovaj muzej je omogućio hiljadama ljudi da prepoznaju jedni druge izvan dominantnih etnonacionalnih narativa, stvarajući pritom dragocjen prostor za razvoj inkluzivnog, građanskog i nadnacionalnog etosa u Bosni i Hercegovini”, rekao je Ejdus.

Posebno je istakao program “Furaj mir”, koji je žiri prepoznao kao primjer inovativnog pristupa radu s mladima i izgradnji mira.

“‘Furaj mir’ je pokazao da tranziciona pravda ne mora biti suhoparan i apstraktan koncept, već iskustvo koje se živi, dokumentuje i dijeli”, rekao je Ejdus.

Mladi kao pokretači promjena

Izvršna direktorica Fondacije Jelena Šantić Irina Ljubić istakla je da se posebna vrijednost “Furaj mir” ogleda u tome što mladima nije dodijelila ulogu posmatrača, već aktivnih stvaralaca promjena.

“Kroz istraživanja, izložbe, javne događaje i zajednički rad, učesnici su pokazali da suočavanje s prošlošću može biti temelj za odgovornije, otvorenije i mirnije društvo, što predstavlja samu suštinu vrijednosti koje Nagrada Jelena Šantić prepoznaje i podržava”, rekla je Ljubić.

Nagradu je u ime Muzeja ratnog djetinjstva primila komunikacijska menadžerica Maida Salkanović, koja je istakla da su mladi uključeni u program svojim izborom tema pokazali da su za snažno i stabilno društvo – ono što nazivamo pozitivnim mirom – neophodni pravda, istina, empatija i jednake prilike.

“Mladima je potrebna nada. Potrebno im je da vide da se trud, rad i angažman prepoznaju i promovišu kao vrijednosti. U vremenu kada to nije uvijek slučaj, vjerujem da smo kroz ovaj program pokazali da upravo te vrijednosti mogu biti put da se istaknu i postanu uzori drugima”, rekla je Salkanović.

Izgradnja mira kroz istraživanja, umjetnost i dijalog

Tokom dvije godine trajanja, program “Furaj mir” okupio je više od 120 mladih ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, koji su kroz istraživanja, intervjue, umjetničke procese i izložbe istraživali i predstavljali teme važne za izgradnju mira i jačanje društvene kohezije.

Program se realizuje u okviru projekta “Mirovne priče“, uz podršku Fonda za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Partneri projekta su Fondacija Mozaik, Centar za obrazovne inicijative Step by Step i Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini.

Pored Muzeja ratnog djetinjstva, koji je nagradu dobio u kategoriji organizacija civilnog društva, nagradu za pojedinca dobio je Dragan Popović za knjigu “Gubljenje ljudskosti – Srebrenica kao istorijska činjenica”, dok su priznanja za poseban doprinos dodijeljena inicijativi Balkan Talks iz Niša, organizaciji Karton revolucija iz Tuzle i Plenumu studenata u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru.

Jasminko Halilović govorio na Forumu o kulturnoj sigurnosti Ukrajine u Varšavi

Maida — Fri, 08 May 2026 16:41:10 +0000

Jasminko Halilović, osnivač i generalni direktor Muzeja ratnog djetinjstva, učestvovao je na drugom izdanju Ukraine Cultural Security Foruma (Forum o kulturnoj sigurnosti Ukrajine) održanom 7. i 8. maja u Varšavi, Poljska.

U okviru panel diskusije “Lažna prošlost, ukradena budućnost? Dezinformacije, instrumentalizacija kulture i borba za istinu”, Halilović je govorio zajedno sa istaknutim učesnicima, uključujući zamjenika ministra vanjskih poslova Ukrajine, predstavnike vodećih muzeja i kulturnih institucija, kao i ambasadora Francuske u Poljskoj. Panel diskusiju moderirala je Helene Rånlund, predsjednica organizacije Blue Shield Sweden i članica Globalnog savjetodavnog odbora Muzeja ratnog djetinjstva.

Forum, koji je organizovao OBMIN, okupio je oko 160 muzejskih stručnjaka, istraživača, donosilaca odluka i predstavnika vlada iz Ukrajine, Poljske, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Estonije, Francuske i Švedske, s fokusom na odnos između kulturnog naslijeđa, kolektivnog pamćenja i nacionalne sigurnosti.

Suprotstavljanje dezinformacijama kroz ljudske priče

Tokom diskusije, Halilović je naglasio da je jedan od najvažnijih odgovora na dezinformacije i dehumanizaciju upravo – humanizacija. Govorio je o važnosti stvaranja prostora u kojem osobe koje su djetinjstvo provele u ratu mogu ispričati vlastite priče i biti saslušane, ističući da su lična svjedočanstva i oralne historije snažno sredstvo vraćanja dostojanstva, otpora manipulaciji i izgradnje empatije.

Također je istakao ulogu muzeja i kulturnih institucija u suprotstavljanju opasnim društvenim trendovima kroz očuvanje autentičnih ljudskih iskustava i njihovo približavanje javnosti.

Održan završni događaj “Kreativnost za mir”

Maida — Wed, 29 Apr 2026 14:39:35 +0000

U Sarajevu je 27. i 28. aprila održan završni događaj programa “Kreativnost za mir”, koji je okupio više od 150 vršnjačkih edukatora, nastavnika i profesora iz svih krajeva zemlje. Tokom susreta razmijenjena su iskustva, predstavljeni ostvareni rezultati i otvoren razgovor o budućnosti mirovnog obrazovanja u školama.

U okviru događaja održana je panel-diskusija na kojoj su govorili Ajla Džambić, vršnjačka edukatorica iz Tuzle, Lejla Đulić, profesorica koordinatorica iz Gračanice, i Danilo Vasiljević, nastavnik iz Modriče. Razgovor je moderirao Namir Ibrahimović iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step, predavač i mentor u programu.

Džambić je istakla da su u okviru programa premašili planirani broj radionica jer su prepoznali veliku potrebu među mladima za ovakvim sadržajima.

“Imali smo priliku da učimo i razvijamo znanja i vještine za koje često nema prostora u formalnom obrazovnom sistemu. Ovaj projekat mi je posebno važan jer smo imali mentorsku podršku koja nas je osnažila da samostalno vodimo radionice u učionici”, rekla je Džambić.

Đulić je naglasila koliko je učenicima značilo to što su sadržaje dobijali od svojih vršnjaka, zbog čega su ih doživjeli bližim i relevantnijim.

“Treba ozbiljno razmišljati o tome da se uloga vršnjačkih edukatora formalizira u školama”, rekla je Đulić.

Vasiljević je podsjetio da se pojam mira često koristi, ali da se rijetko promišlja na praktičan način.

“Termin ‘mir’ stalno susrećemo, ali rijetko razmišljamo kako se on manifestuje u svakodnevnom životu. Kako prevazilaziti razlike i rješavati probleme s kojima se učenici stalno susreću – to su pitanja kojima se moramo baviti”, rekao je Vasiljević.

Prisutnima su se obratili i Nedim Krajišnik, izvršni direktor Centra za obrazovne inicijative Step by Step, te Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u BiH. Kroz grupne diskusije nastavnici, profesori i vršnjački edukatori dali su preporuke o tome kako da program nastavi živjeti u školama i nakon završetka ove faze projekta.U programu je učestvovalo više od 60 škola, dok je više od 240 vršnjačkih edukatora, nastavnika i profesora obučeno u metodama mirovne pedagogije koje dalje primjenjuju u svojim učionicama.

“Djetinjstvo u ratu” u Minhenu

Maida — Wed, 22 Apr 2026 14:22:37 +0000

Prvog dana aprila, NS-Dokumentationszentrum u Minhenu postao je prostor u kojem su se sjećanja na ratna djetinjstva u Sarajevu susrela s novom publikom. Kroz multimedijalno scensko čitanje pod nazivom “Muka mi je od rata i granata, velikih ‘ljudi’ koji nude zablude”, svjedočanstva iz knjige “Djetinjstvo u ratu” Jasminka Halilovića oživjela su glasovima Ivone Baković, Maje Zećo i Enesa Şahina.

Od ličnog susreta do izvedbe

Izvedba, u režiji Christiane Mudra, proizašla je iz ličnog susreta s knjigom. “Kada sam je otvorila, bila sam duboko dirnuta i odmah sam predložila da se organizuje čitanje”, rekla nam je Mudra.

Posjetitelji i posjetiteljke su imali priliku slušati kratka, neposredna svjedočanstva o svakodnevnom životu tokom opsade: trenucima straha i gubitka, ali i humoru, toplini i malim radostima koje opstaju i u najtežim okolnostima. Na taj način, večer u Minhenu bila je određena nečim što je u srži rada Muzeja: da djetinjstvo u ratu nije određeno samo nasiljem, već i načinima na koje se djeca prilagođavaju, povezuju i opstaju.

Univerzalne priče ratnog djetinjstva

Za Mudru, ove priče nadilaze Sarajevo. “Ova svjedočanstva su univerzalna”, kazala je. “Ona govore o djeci širom svijeta koja žive u ovakvim uslovima.”

Kao neko ko je tokom rata u Bosni i Hercegovini bio tinejdžer, sjeća se osjećaja frustracije. “Osjećala sam ljutnju i očaj zbog nezainteresiranosti svijeta da zaustavi rat”, rekla je. Danas koristi umjetnost kako bi progovorila o nepravdama koje osjeća. “Kroz umjetnost mogu ponuditi drugačiju perspektivu, informisati ljude i pomoći im da razumiju”, kazala nam je.

Empatija i odgovornost

Ova namjera da se kroz umjetnost dopre do različitih publika oblikuje i budućnost projekta. Mudra istražuje formate koji mogu komunicirati prema odraslima i mlađima, s nadom da će ovaj performans dovesti i u škole širom Njemačke.

Mudra se nada da publika nakon performansa odlazi s osjećajem empatije, ali i odgovornosti da spriječi i suprotstavi se oružanim sukobima gdje god se oni dešavali.

“Pričamo ove priče iz Bosne kako bismo obilježili opsadu Sarajeva i skrenuli pažnju na svu djecu koja danas žive u konfliktu”, rekla je.

Fotografije: Kathrein Verena

Muzej ratnog djetinjstva obilježio deveti rođendan

Maida — Wed, 15 Apr 2026 17:19:21 +0000

Prigodnim programom u Kinu Meeting Point u Sarajevu, Muzej ratnog djetinjstva sinoć, 14. 4. 2026., obilježio je deveti rođendan.

Program je otvorila Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u Bosni i Hercegovini, koja je istakla značaj rada Muzeja u savremenom globalnom kontekstu.

“Ove godine smo postigli velike rezultate uprkos nepovoljnoj globalnoj situaciji. Prema statistikama, svako peto dijete živi u mjestu pogođenom konfliktom, te je naš rad relevantniji nego ikad”, rekla je Krvavac.

Prisutnima su se obratili i mladi učesnici programa izgradnje mira, koji su za ovu priliku doputovali iz Bratunca, Prnjavora i Sarajeva, podijelivši svoja iskustva i perspektive o važnosti mirovnog obrazovanja u lokalnim zajednicama.

Istraživačica iz Ukrajine, Viktoriia Nesterenko, govorila je o procesu prikupljanja predmeta tokom aktuelnog rata, dok su se istraživačice iz Palestine uključile putem video poziva, pružajući uvid u dokumentovanje djetinjstva u uslovima savremenih sukoba. Osnivač Muzeja, Jasminko Halilović, razgovarao je s gostima iz inostranstva o mogućnostima daljeg razvoja i međunarodnog širenja Muzeja. Program je upotpunio Mješoviti hor “Seljo” izvedbom prigodnih pjesama.

Ovaj centralni događaj dio je šireg programa koji Muzej organizuje od 13. 4. do 17. 4. 2026. godine. Tokom ove sedmice, posjetiteljima i posjetiteljkama omogućen je besplatan ulaz, uz bogat program radionica izgradnje mira i drugih obrazovnih aktivnosti.

Pozivamo sve posjetitelje i posjetiteljke da nam se pridruže u obilježavanju godišnjice i besplatno posjete Muzej, čija kolekcija kontinuirano dokumentuje i čuva iskustva djetinjstva u ratu.

Foto: Denis Ruvić

Devet godina Muzeja ratnog djetinjstva

Maida — Sun, 12 Apr 2026 13:43:43 +0000

Muzej ratnog djetinjstva obilježit će svoju devetu godišnjicu sedmicom aktivnosti od 13. do 17. aprila 2026. godine, uključujući radionice, obrazovne programe i javne razgovore s međunarodnim gostima. Tokom cijele sedmice, ulaz u Muzej bit će besplatan za sve posjetitelje i posjetiteljke.

Godišnjica dolazi nakon godine u kojoj je Muzej značajno proširio svoj rad, kako kroz rast kolekcije, tako i kroz razvoj mirovnih i obrazovnih programa.

Centralni program

U okviru centralnog programa u utorak, istraživačice iz Palestine i Ukrajine pridružit će se Muzeju u Sarajevu kako bi predstavile na koji način novi predmeti iz trenutnih sukoba nastavljaju ulaziti u kolekciju. Njihovo učešće pružit će posjetiteljima i posjetiteljkama jedinstvenu priliku da iz prve ruke saznaju više o procesu dokumentovanja djetinjstva u ratu.

Muzej će također ugostiti goste iz Holandije, Južne Afrike i Portugala, s kojima će razgovarati o međunarodnom razvoju i budućim saradnjama. Istovremeno, djeca i mladi iz Bosne i Hercegovine učestvovat će u predstavljanju mirovnog programa Muzeja, koji se trenutno provodi u više od 50 zajednica širom zemlje.

Radionice i obrazovne aktivnosti

Pored razgovora i predstavljanja, program uključuje i niz radionica i obrazovnih aktivnosti za različite uzraste, uključujući:

radionice izgradnje mira za srednjoškolce
edukativne aktivnosti za djecu i mlade s oštećenjem vida
međunarodnu radionicu izgradnje mira
radionice s vršnjačkim edukatorima
kreativne radionice za djecu predškolskog uzrasta

Program će se održavati svakodnevno u Muzeju (Logavina 32) u periodu od 11:00 do 19:00 sati, uz pojedinačne aktivnosti raspoređene tokom sedmice.

Pozivamo sve posjetitelje i posjetiteljke da nam se pridruže u obilježavanju godišnjice i besplatno pogledaju muzejsku kolekciju, koja kontinuirano dokumentuje i čuva iskustva djetinjstva u ratu.

Međunarodni okrugli sto o memorijalizaciji uspješno održan u Sarajevu

Maida — Thu, 26 Mar 2026 15:10:43 +0000

Međunarodni okrugli sto “Memorijalizacija, prevencija i društvena kohezija u Evropi” završen je u srijedu u Sarajevu. Događaj je okupio predstavnike i predstavnice civilnog društva i međunarodnih organizacija, te ambasada iz cijele Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, Španiju, Belgiju, Švicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italiju, Francusku, Ukrajinu i druge zemlje.

Tokom dva dana diskusija, učesnici i učesnice su kritički preispitivali ograničenja postojećih praksi memorijalizacije te razmišljali o tome na koji način ona može postati efikasniji alat za prevenciju nasilja, jačanje demokratske otpornosti i unapređenje društvene kohezije.

Razgovori su ukazali na nekoliko ključnih izazova: postojanost podijeljenih i identitetski zasnovanih narativa, marginalizaciju određenih grupacija, kao i poteškoće u prevođenju memorijalizacije u konkretno djelovanje. Istovremeno, učesnici i učesnice su podijelili pristupe koji vode ka inkluzivnijim, intersekcionalnim praksama memorijalizacije usmjerenim na djelovanje.

“Simbolički je važno što smo se okupili u Sarajevu tri decenije nakon rata i genocida da zajedno razmislimo kako unaprijediti inicijative sjećanja i učiniti ih potpunijim i smislenijim. To je važno kako bi se lekcije iz prošlosti pretočile u konkretno djelovanje s ciljem sprečavanja budućih zločina, dok se istovremeno suočavamo s kolektivnim neuspjehom da spriječimo one koji se danas dešavaju širom svijeta“, izjavila je Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u Bosni i Hercegovini.

U sklopu događaja, učesnici i učesnice su posjetili Muzej ratnog djetinjstva, Galeriju 11/07/95, te izložbu “U Sarajevu sve po staROM” u Galeriji Manifesto.

Drugačija budućnost

Okrugli sto je također otvorio prostor za razmjenu među praktičarima koji djeluju u različitim kontekstima, jačajući veze između organizacija koje se bave memorijalizacijom, izgradnjom mira i ljudskim pravima, dok su učesnici i učesnice promišljali o promjenama u ovim oblastima u vremenu rastuće autokratije i polarizacije.

“Jedan od mojih glavnih utisaka je da se nalazimo u veoma uznemirujućem prelomnom trenutku globalno. Ono što sam vidjela u ovoj prostoriji jesu ljudi koji se zaista suočavaju s tim trenutkom: pokušavaju razumjeti šta on znači, kakve posljedice može imati i kako možemo odgovoriti na njega kroz ideje o drugačijoj budućnosti”, izjavila je Teresa Vazquez iz Međunarodne koalicije mjesta savjesti (ICSC).

Kroz rad u grupama i zajedničke diskusije, učesnici i učesnice su radili na razvoju konkretnih preporuka s ciljem prevazilaženja jaza između memorijalizacije i prevencije. Ovi doprinosi će poslužiti kao osnova za izradu dokumenta osmišljenog da podrži buduće oblikovanje politika i saradnju između različitih sektora.

Međunarodni okrugli sto otvoren u Sarajevu

Maida — Tue, 24 Mar 2026 15:20:28 +0000

Međunarodni okrugli sto “Memorijalizacija, prevencija i društvena kohezija u Evropi” otvoren je danas u Sarajevu, okupivši praktičare, istraživače i druge relevantne aktere iz cijele Evrope.

Događaj zajednički organizuju Muzej ratnog djetinjstva, Međunarodna koalicija mjesta savjesti (ICSC) i Međunarodni katalonski institut za mir (ICIP), a održava se u Europe House.

Uvodnu sesiju obilježila su obraćanja ambasadora Luigija Sorece, šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, Amine Krvavac, direktorice Muzeja ratnog djetinjstva u BiH, te Kristiana Herbolzheimera, izvršnog direktora Međunarodnog katalonskog instituta za mir. Sesija je također uključivala pregled programa okruglog stola koji je predstavila Silvia Fernández iz Međunarodne koalicije mjesta savjesti.

U uvodnom izlaganju, Hasan Hasanović, preživjeli genocida u Srebrenici i voditelj Programa usmene historije Memorijalnog centra Srebrenica, te Mô Bleeker, specijalna savjetnica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za odgovornost za zaštitu, osvrnuli su se na ulogu memorijalizacije u izgradnji pravednijeg društva, otpornosti i prevencije.

Tokom dva dana trajanja događaja, učesnici i učesnice će razgovarati o tome kako memorijalizacija može ići dalje od pukog obilježavanja i doprinijeti prevenciji nasilja, demokratskoj otpornosti i društvenoj koheziji. Program će se baviti ključnim izazovima savremenih praksi memorijalizacije, kao što su isključivanje marginaliziranih perspektiva i poteškoće u prevođenju memorijalizacije u konkretno djelovanje.

Okrugli sto se održava u trenutku porasta polarizacije, govora mržnje i historijskog revizionizma širom Evrope. U tom kontekstu, cilj okupljanja je otvoriti prostor za kritičko promišljanje, razmjenu iskustava i razvoj inkluzivnijih pristupa usmjerenih na djelovanje.

Održana projekcija kratkih filmova mladih o miru “Ovo smo mi”

Maida — Mon, 15 Dec 2025 13:53:14 +0000

U subotu, 13. decembra 2025. godine, u Kinoteci Bosne i Hercegovine održana je projekcija kratkih filmova mladih autora nastalih u okviru međunarodnog projekta “Here We Stand” (Ovo smo mi), koji realizuje Muzej ratnog djetinjstva u saradnji s partnerskim institucijama iz Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Publika je imala priliku pogledati ukupno osam kratkih filmova – četiri iz Bosne i Hercegovine, dva iz Velike Britanije i dva iz Sjeverne Irske. Filmovi su nastali kao rezultat saradnje tri muzeja: Muzeja ratnog djetinjstva (Bosna i Hercegovina), Muzeja mira (Peace Museum) iz Velike Britanije i Muzeja Slobodnog Derryja (Free Derry Museum) iz Sjeverne Irske, uz podršku British Councila, u okviru programa “Bradford – Grad kulture 2025”.

Tokom projekta, mladi uzrasta od 18 do 28 godina istraživali su lična iskustva mira, sukoba i identiteta, koristeći mobilne telefone kao primarne kreativne alate. Radionice su vođene pod mentorstvom Elhum Shakerifar, filmske autorice nominirane za BAFTA nagradu.

U Sarajevu je Muzej ratnog djetinjstva, uz mentora Mirzu Ajnadžića, radio s pet mladih autora i autorica: Almirom Agićem, Hananom Alićem, Demijanom Ćatićem, Lunom Nur Jusupović i Markom Pešikanom. Pored njihovih radova, publici su predstavljeni i filmovi autora i autorica Ami Nash, Caitlin Askin, Haidera Mahbooba, Sarah Derrick i Kimie Modaressi iz Velike Britanije i Sjeverne Irske.

“Ovaj susret je bio istinsko osvježenje zimskog sivila u svakom pogledu. Energija mladih ljudi je neprevaziđena. Okupljeni oko ovakvih aktivnosti šalju poruku da društvo još uvijek ima kreativnih pojedinaca spremnih ponuditi nešto drugačiji pristup modernom životu i izazovima”, rekao je Damir, posjetilac.

Nakon projekcije održana je i kratka diskusija s autorima filmova iz Bosne i Hercegovine, tokom koje je publika imala priliku čuti više o procesu rada i temama kojima se filmovi bave.

Jedna od autorica, Luna Nur Jusupović, izjavila je da joj je projekcija bila izuzetno značajna te da joj je potvrdila da ispričane priče imaju smisla i vrijednost.

“Ovaj događaj bio je pravi pokazatelj onoga što se može postići kada se mladi umovi iz različitih dijelova svijeta okupe oko zajedničkog cilja”, rekla je.

Projekcija u Sarajevu poslužila je kao prilika za predstavljanje rezultata projektnih aktivnosti te povezivanje autora, publike i partnera.

Susret s predstavnicima Ujedinjenih nacija u Mostaru

Maida — Tue, 11 Nov 2025 16:01:30 +0000

Krajem oktobra, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva Amina Krvavac, zajedno s mladima i edukatorima/icama koji učestvuju u projektu “Mirovne priče” (PEACESTORY), sastala se u Mostaru s Gwi Yeop Son, regionalnom direktoricom Ureda Ujedinjenih nacija (UN) za Evropu i Centralnu Aziju, Arnhild Spence, rezidentnom koordinatoricom UN-a u Bosni i Hercegovini, te Aidom Hodžić, pomoćnicom ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Delegacija je posjetila i izložbu “Grad u tragovima”, koju je u sklopu projekta “Mirovne priče” kreirao i predstavio naš mostarski tim “Furaj mir”, koji čine četiri mlade žene. Izložba se bavi temom gradskih ruševina, njihovim ličnim značenjem za mlade i građane Mostara, te potencijalom koji imaju za izgradnju povezanije i mirnije budućnosti.

U okviru projekta “Mirovne priče”, omladinski timovi koji učestvuju u komponenti “Furaj mir” djeluju širom Bosne i Hercegovine, istražujući šta mir znači njima i njihovim zajednicama. Svaki od 20 timova bira temu koja ih zanima i na osnovu svojih istraživanja kreira zbirke i izložbe. Tokom procesa, svi učesnici prošli su zajedničke treninge o istraživanju i kreiranju izložbi te uz podršku mentora razvijaju različite aspekte svog rada.

Predstavnici UN-a sastali su se i s učesnicima komponente “Kreativnost za mir”, koji su prošli obuku iz oblasti mirovne pedagogije. Tokom protekle godine, nastavnici i nastavnice iz cijele zemlje, zajedno sa svojim učenicima, učestvovali su u ovim treninzima. Učenici koji su postali vršnjački edukatori potom su počeli voditi radionice za svoje školske kolege i kolegice, dijeleći znanja i vještine koje su stekli. Do sada je ukupno 248 nastavnika i peer edukatora održali su 420 radionica u kojima je sudjelovalo 7874 učenika, u 53 škole u BiH. Kroz ove radionice istražuju kako sukob oblikuje ljudsko iskustvo i nastoje poticati empatiju prikazujući utjecaj rata na živote ljudi.

Projekat “Mirovne priče” sprovode Muzej ratnog djetinjstva i partnerske organizacije Centar za inicijative u obrazovanju “Step by Step”, Asocijacija srednjoškolaca u BiH (ASuBiH) i Fondacija Mozaik, uz podršku Fonda za izgradnju mira Ujedinjenih nacija (UN PBF).