<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Istraživanje &#8211; Muzej ratnog djetinjstva</title>
	<atom:link href="https://warchildhood.org/ba/category/istrazivanje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://warchildhood.org/ba</link>
	<description>Jedini svjetski muzej posvećen isključivo djetinjstvima obilježenim ratom.</description>
	<lastBuildDate>Fri, 09 Oct 2026 12:30:59 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	

<image>
	<url>https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2021/06/cropped-warchildhood-favicon-32x32.png</url>
	<title>Istraživanje &#8211; Muzej ratnog djetinjstva</title>
	<link>https://warchildhood.org/ba</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Intervju s Louisom Monroyem Santanderom, istraživačem u Kolumbiji</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/intervju-s-louisom-monroyem-santanderom-istrazivacem-u-kolumbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 09 Oct 2026 12:30:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervjui]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Kolumbija]]></category>
		<category><![CDATA[Louis Monroy Santander]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=6589</guid>

					<description><![CDATA[Oružani sukob u Kolumbiji već decenijama utiče na živote miliona ljudi i oblikuje djetinjstva generacija širom zemlje. Iskustva raseljavanja, gubitka, razdvajanja i nesigurnosti postala su dio života mnogih porodica. U...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-weight: 400;">Oružani sukob u Kolumbiji već decenijama utiče na živote miliona ljudi i oblikuje djetinjstva generacija širom zemlje. Iskustva raseljavanja, gubitka, razdvajanja i nesigurnosti postala su dio života mnogih porodica.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">U okviru svog međunarodnog istraživačkog i dokumentacijskog rada, Muzej ratnog djetinjstva sarađivao je s istraživačem Louisom Monroyem Santanderom na prikupljanju predmeta i ličnih priča ljudi čija su djetinjstva obilježena sukobom. Kroz ove predmete i svjedočenja, njihova individualna iskustva postaju dio rastuće međunarodne kolekcije MRD-a koja dokumentuje šta znači odrastati u ratu.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">S Louisom smo razgovarali o pričama s kojima se susretao tokom terenskog rada, predmetima koje su ljudi odlučili sačuvati te o tome šta nam dokumentovanje iskustava iz djetinjstva može otkriti o ratu i njegovim dugoročnim posljedicama.</span></p>
<h2><b>Šta ti je tokom terenskog rada za Muzej ratnog djetinjstva ostalo u najsnažnijem sjećanju iz priča koje su ljudi podijelili o svom djetinjstvu?</b></h2>
<p><span style="font-weight: 400;">Najviše mi je ostalo u sjećanju to koliko posljedice rata često traju dugo nakon završetka djetinjstva. Mnogi ljudi s kojima smo razgovarali doživjeli su nasilje ili raseljavanje dok su bili djeca, ali su ta iskustva nastavila na različite načine oblikovati njihove živote i tokom odrastanja.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Priče se međusobno veoma razlikuju, ali mnoge govore o potrebi za stalnim prilagođavanjem &#8211; raseljavanju, nesigurnosti, diskriminaciji ili gubitku ljudi i mjesta koji su im bili važni.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Istovremeno, ovo nisu samo priče o onome što se ljudima dogodilo. Neki od učesnika i učesnica kasnije su postali aktivisti za ljudska prava i mir ili lideri u svojim zajednicama. Dokumentovati njihova iskustva iz djetinjstva zato znači dokumentovati i ono što su iz tih iskustava ponijeli sa sobom u odrasli život i šta su odlučili učiniti s njima.</span></p>
<h2><b>Muzej ratnog djetinjstva dokumentuje lična iskustva kroz predmete i priče koje ih prate. Šta ti je ovaj pristup otkrio tokom rada u Kolumbiji?</b></h2>
<p><span style="font-weight: 400;">Predmeti nas mogu veoma približiti nečijem ličnom iskustvu. Veliki historijski događaji ponekad mogu djelovati apstraktno, ali nam predmet omogućava da vidimo šta su ti događaji značili u svakodnevnom životu jedne osobe.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Priče koje smo prikupili dolaze iz veoma različitih dijelova Kolumbije &#8211; iz gradova, manjih mjesta i ruralnih zajednica &#8211; i od ljudi čija su iskustva iz djetinjstva bila veoma različita. Njihovi predmeti i priče govore o raseljavanju, odvajanju od porodice, nesigurnosti i drugim posljedicama sukoba, ali i o sjećanjima na dom, porodičnim odnosima i načinima na koje su se ljudi prilagođavali teškim okolnostima.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Posmatranje sukoba kroz iskustva iz djetinjstva skreće pažnju i na ono što može izostati iz širih historijskih prikaza: čega se dijete sjeća, čega se plašilo, šta mu je bilo važno, šta je ponijelo sa sobom i šta je odlučilo sačuvati mnogo godina kasnije.</span></p>
<h2><b>Da li je rad s ličnim predmetima na neki način promijenio tvoje razumijevanje priča koje si dokumentovao?</b></h2>
<p><span style="font-weight: 400;">Rad s predmetima čini cijeli proces veoma ličnim. Neki predmet drugoj osobi može izgledati sasvim obično, ali za osobu koja ga je sačuvala može sadržavati cijelu priču.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Tokom procesa dokumentovanja nismo samo pitali ljude šta im se dogodilo. Pitali smo ih i zašto im je određeni predmet važan, kakva sjećanja nosi i zašto su ga čuvali toliko godina.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">To stvara drugačiji način razgovora o ratu. Umjesto da počnemo od oružanih grupa, političkih događaja ili statistika, počinjemo od nečijeg ličnog iskustva. Predmet tako postaje put do tog sjećanja.</span></p>
<h2><b>Šta za tebe znači to što ove priče iz Kolumbije postaju dio međunarodne kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva?</b></h2>
<p><span style="font-weight: 400;">To znači da se individualna iskustva iz Kolumbije predstavljaju zajedno s iskustvima ratnog djetinjstva iz drugih dijelova svijeta. Sukobi mogu biti veoma različiti, ali neka iskustva odrastanja u ratu mogu se povezati preko granica, zemalja i generacija.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Za mene je ovo bio i profesionalan i emotivan proces. Slušanje ovih priča i dokumentovanje predmeta povezanih s njima navelo me da duboko razmišljam o tome kako nasilje utiče na ljude ne samo dok sukob traje nego i tokom cijelog njihovog života.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Važno je sačuvati ova iskustva jer nam pružaju nešto što statistike i historijski prikazi sami ne mogu prenijeti. Omogućavaju ljudima da se susretnu s ratom kroz sjećanja onih koji su ga doživjeli kao djeca.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Uključivanjem ovih priča u kolekciju Muzeja ratnog djetinjstva one postaju dio šireg zapisa o djetinjstvu u ratu &#8211; zapisa koji čuva posebnosti različitih sukoba, ali istovremeno stvara prostor za prepoznavanje iskustava koja mogu biti zajednička ljudima iz različitih dijelova svijeta.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dokumentovanje ratnog djetinjstva u Kolumbiji</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/dokumentovanje-ratnog-djetinjstva-u-kolumbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 Aug 2026 15:27:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Kolekcija]]></category>
		<category><![CDATA[Kolumbija]]></category>
		<category><![CDATA[MRD kolekcija]]></category>
		<category><![CDATA[Muzej ratnog djetinjstva]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=6553</guid>

					<description><![CDATA[Početkom juna Muzej ratnog djetinjstva (MRD) pokrenuo je istraživački i dokumentacijski projekat u Kolumbiji, nastavljajući svoj rad na prikupljanju i očuvanju priča o djetinjstvima obilježenim oružanim sukobima širom svijeta. Istraživanje...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Početkom juna Muzej ratnog djetinjstva (MRD) pokrenuo je istraživački i dokumentacijski projekat u Kolumbiji, nastavljajući svoj rad na prikupljanju i očuvanju priča o djetinjstvima obilježenim oružanim sukobima širom svijeta. Istraživanje provodi <strong>Louis Monroy, vanjski saradnik MRD-a na istraživanju i univerzitetski predavač u Kolumbiji, koji se u svom radu bavi međunarodnim odnosima, izgradnjom mira i tranzicijskom pravdom</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Oružani sukob koji u Kolumbiji traje decenijama mijenjao je svoje oblike i ostavio posljedice na generacije djece i porodica širom zemlje. Kroz rad u Kolumbiji, MRD prikuplja lične priče i predmete koji govore o odrastanju u različitim periodima od 1948. godine do danas – od pojave gerilskih pokreta i perioda obilježenog djelovanjem narkokartela, preko širenja paravojnog nasilja, do mirovnog sporazuma i sukoba posljednjih godina.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Svake godine nastavljamo razvijati naše istraživačke aktivnosti kako bismo u kolekciju uključili što više različitih priča. Iako je svaki sukob drugačiji, postoje zajedničke niti u načinu na koji rat utječe na djetinjstvo, bez obzira na vrijeme i mjesto. Uključivanje priča iz Kolumbije važno je za misiju MRD-a i naše nastojanje da se čuju iskustva što većeg broja djece pogođene ratom“, rekla je <strong>Aynura Akbaš, menadžerica za istraživačke aktivnosti Muzeja ratnog djetinjstva</strong>.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Dokumentovanje iskustava širom Kolumbije</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">U julu je Monroy proveo terensko istraživanje u Barrancabermeji, gdje je dokumentovao iskustva ljudi koji su kao djeca bili prisilno regrutovani u gerilske grupe. Tokom boravka posjetio je i Kuću sjećanja i ljudskih prava žena, organizaciju koja je dugi niz godina posvećena zaštiti ljudskih prava, kulturi sjećanja i iskustvima žena pogođenih nasiljem.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Ove priče pružaju uvid u neke od problema koji se nalaze u pozadini kolumbijskog oružanog sukoba i mogu doprinijeti nastojanjima da se spriječi ponavljanje nasilja u društvu“, rekao je Monroy.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istraživački proces osmišljen je tako da učesnicima omogući da svoja iskustva podijele na način koji njima odgovara, uz razumijevanje da su sjećanja na rat i sukob duboko lična i da ne postoji samo jedan način da se govori o djetinjstvu obilježenom ratom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Kolumbijska kolekcija Muzeja objedinjuje lične priče i predmete povezane s djetinjstvima obilježenim oružanim sukobom, od 1948. godine do danas. Svaka priča donosi ličnu perspektivu o tome kako je oružani sukob oblikovao djetinjstvo u Kolumbiji“, kaže <strong>Aynura Akbaš, menadžerica za istraživanje Muzeja ratnog djetinjstva</strong>.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Prostor za priče djece i mladih</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Krajem jula MRD je podržao organizaciju radionice u Bogoti za djecu i mlade čiji su članovi porodica bili oteti od strane gerilskih grupa. Kroz različite umjetničke metode, učesnici su imali priliku istražiti i izraziti vlastita iskustva na način koji im je najviše odgovarao. Neki od njih odlučili su s Muzejom podijeliti svoje priče i lične predmete i tako postali dio rastuće kolumbijske kolekcije MRD-a.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Radionica se temelji na jednom od važnih principa istraživačke i dokumentacijske metodologije MRD-a: djeca i mladi trebaju imati mogućnost da sami odluče da li, kada i na koji način žele podijeliti svoja iskustva. Predmeti, crteži, fotografije, sjećanja i lične priče mogu pružiti različite načine izražavanja iskustava koja je ponekad teško prenijeti kroz konvencionalne oblike svjedočenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Rad u Kolumbiji dio je šire posvećenosti Muzeja ratnog djetinjstva očuvanju glasova i iskustava djece pogođene oružanim sukobima širom svijeta.</strong> Kako se kolumbijska kolekcija bude širila, Muzej će nastojati zabilježiti raznolikost i složenost ovih iskustava, uz poštovanje dostojanstva svakog učesnika i njegovog prava da sam odluči kako će ispričati svoju priču.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otvoren konkurs za stipendiju “Lejla Hairlahović-Hušić” za 2026. godinu</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/otvoren-konkurs-za-stipendiju-lejla-hairlahovic-husic-za-2026-godinu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 19 Feb 2026 08:22:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<category><![CDATA[Lejla Hairlahović-Hušić]]></category>
		<category><![CDATA[stipendija]]></category>
		<category><![CDATA[stipendija Lejla Hairlahović-Hušić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=6188</guid>

					<description><![CDATA[Muzej ratnog djetinjstva (MRD) raspisuje konkurs za godišnju stipendiju “Lejla Hairlahović-Hušić”, koja se dodjeljuje u znak sjećanja na našu prerano preminulu istraživačicu. Stipendija, osnovana u saradnji s Fondacijom “Lejla Hairlahović-Hušić”,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-weight: 400;">Muzej ratnog djetinjstva (MRD) raspisuje konkurs za godišnju </span><b>stipendiju “Lejla Hairlahović-Hušić”</b><span style="font-weight: 400;">, koja se dodjeljuje u znak sjećanja na našu prerano preminulu istraživačicu. Stipendija, osnovana u saradnji s Fondacijom “Lejla Hairlahović-Hušić”, inspirisana je Lejlinim uvjerenjem da je obrazovanje temelj svakog društva.</span></p>
<h2><b>Stipendija “Lejla Hairlahović-Hušić”</b></h2>
<p><span style="font-weight: 400;">Stipendija u iznosu od </span><b>3.000 KM</b><span style="font-weight: 400;"> dodjeljuje se jednokratno, a namijenjena je doktoranticama i doktorantima koji su državljani Bosne i Hercegovine ili stranim državljanima koji istražuju na prostoru BiH. Pravo prijave imaju oni koji se bave istraživanjima iz oblasti d</span><b>ruštvenih i humanističkih nauka, uključujući antropologiju, arheologiju, psihologiju, pedagogiju, historiju, sociologiju, lingvistiku, književnost, filozofiju, historiju umjetnosti, pravo, politologiju, žurnalistiku i srodne discipline. </b><span style="font-weight: 400;">Osim kvaliteta prijave i obrazloženja istraživanja, kriterij bodovanja bit će i u kojoj mjeri se istraživanje može povezati sa područjem djelovanja Muzeja ratnog djetinjstva.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Uz kontakt podatke, potrebno je priložiti sljedeće:</span></p>
<ul>
<li style="font-weight: 400;" aria-level="1"><span style="font-weight: 400;">Kratki sažetak ili prijedlog istraživačkog projekta (do 3.000 znakova);</span></li>
<li style="font-weight: 400;" aria-level="1"><span style="font-weight: 400;">Profesionalnu biografiju;</span></li>
<li style="font-weight: 400;" aria-level="1"><span style="font-weight: 400;">Jednu akademsku preporuku.</span></li>
</ul>
<p><span style="font-weight: 400;">Prijave se primaju </span><b>do 6. marta 2026.</b><span style="font-weight: 400;"> na e-mail adresu: </span><b>info@warchildhood.org</b><span style="font-weight: 400;">, uz obaveznu naznaku “Prijava za stipendiju Lejla Hairlahović-Hušić”.  </span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Stipendija će biti dodijeljena krajem marta 2026, a odluku o dobitniku ili dobitnici donosi stručni žiri koji imenuje Muzej ratnog djetinjstva.  Dosadašnje dobitnice i dobitnike pogledajte </span><a href="https://warchildhood.org/ba/stipendija-lejla-hairlahovic-husic/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">ovdje.</span></a><span style="font-weight: 400;"> </span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Stipendista/stipendistkinja neće imati obavezu pravdanja troškova, ali će biti dužan/dužna dostaviti dokaz o realizovanom istraživanju.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Cijeli poziv za stipendiju dostupan je </span><a href="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2026/02/Konkurs-za-stipendiju-2026.pdf" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">na ovom linku</span></a><span style="font-weight: 400;">. Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti na istu adresu: </span><a href="mailto:info@warchildhood.org"><b>info@warchildhood.org</b></a><span style="font-weight: 400;">.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Video svjedočanstva: 30 godina od genocida u Srebrenici</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/video-svjedocanstva-30-godina-od-genocida-u-srebrenici/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 11 Jul 2025 14:27:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Izlaganje]]></category>
		<category><![CDATA[genocid]]></category>
		<category><![CDATA[Srebrenica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=5861</guid>

					<description><![CDATA[Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Muzej ratnog djetinjstva objavljuje kratki dokumentarni video koji sadrži svjedočenja pet osoba koje su bile djeca tokom genocida. Video je zasnovan na kolekciji...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-weight: 400;">Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Muzej ratnog djetinjstva objavljuje kratki dokumentarni video koji sadrži svjedočenja pet osoba koje su bile djeca tokom genocida.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Video je zasnovan na </span><a href="https://warchildhood.org/ba/djeca-i-genocid-u-srebrenici/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">kolekciji “Djeca i genocid”</span></a><span style="font-weight: 400;">, nastaloj kroz saradnju Muzeja ratnog djetinjstva i Memorijalnog centra Srebrenica. Istraživači su u okviru ovog projekta koristeći metodologiju Muzeja ratnog djetinjstva intervjuisali 100 preživjelih i snimili 74 sata video materijala koji je rezultirao sa 1.200 stranica transkripta — svjedočenja o genocidu u Srebrenici. Ova kolekcija predstavlja prvi i jedinstven sistemski poduhvat da se genocid u Srebrenici dokumentuje iz perspektive djece, a s obzirom na njen obim, ona postaje temeljni i historijski doprinos razumijevanju genocida. </span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Kroz emotivna i autentična svjedočenja, ovaj kratki dokumentarni video daje glas onima koji su često zanemareni u narativima o genocidu — djeci. Njihove priče svjedoče o traumi, gubitku i otpornosti, i pozivaju na kolektivno pamćenje i odgovornost.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Muzej ratnog djetinjstva je osim videosvjedočenja dokumentovao i niz ličnih predmeta ljudi koiji su genocid u Srebrenici preživjeli kao djeca. Ovi su predmeti uvijek dio stalne postavke, i svih putujućih izložbi Muzeja ratnog djetinjstva. U toku jula 2025. godine neki od njih su izloženi u stalnoj postavci Muzeja u Sarajevu, a neki na putujućoj izložbi u Švedskom nacionalnom muzeju avijacije u Linkopingu. Prethodnih godina, ove eksponate vidjelo je preko 350.000 ljudi na izložbama Muzeja ratnog djetinjstva od Bosne i Hercegovine do Južne Koreje. Muzej je ovu kolekciju predstavio i kroz veliku digitalnu kampanju s holandskom platformom Humans of Amsterdam koja je u julu 2020. dosegla preko 11 miliona ljudi.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Kolekciju Muzeja citirao je i osnivač MRD, Jasminko Halilović, u autorskom tekstu za ugledni magazin Politico objavljenom pred glasanje o UN rezoluciji o sjećanju na genocid u Srebrenici. U tekstu, Halilović kaže da nas “glasovi iz kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva podsjećaju da je okončanje negiranja genocida ne samo naša moralna obaveza, već i preduslov za mirnu budućnost.” </span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Muzej ratnog djetinjstva nastavit će koristiti kolekciju o genocidu u Srebrenici iz ugla djece sa svojim međunarodnim partnerima za edukaciju publike i učenika širom svijeta.</span></p>
<p><iframe title="Djetinjstvo u Srebrenici: Iskustvo genocida // Childhood in Srebrenica: The Experience of Genocide" width="1080" height="608" src="https://www.youtube.com/embed/oGYmNSKQdik?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sjećanje na Srebrenicu iz ugla djece</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/sjecanje-na-srebrenicu-iz-ugla-djece/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 11 Jul 2025 08:48:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Izlaganje]]></category>
		<category><![CDATA[lične priče]]></category>
		<category><![CDATA[Srebrenica]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=5851</guid>

					<description><![CDATA[U maju 2024. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. U 2020. godini, Muzej...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-weight: 400;">U maju 2024. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je </span><a href="https://www.un.org/en/observances/srebrenica-genocide-commemoration-day" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">rezoluciju</span></a><span style="font-weight: 400;"> kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">U 2020. godini, Muzej ratnog djetinjstva uspostavio je partnerstvo s </span><a href="https://srebrenicamemorial.org/en" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">Memorijalnim centrom Srebrenica</span></a><span style="font-weight: 400;"> s ciljem dokumentovanja iskustava osoba čija su djetinjstva obilježena genocidom u Srebrenici. Ova saradnja predstavlja prvi sistematski pokušaj da se genocid iz 1995. godine zabilježi iz perspektive djece. </span><a href="https://warchildhood.org/ba/djeca-i-genocid-u-srebrenici/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">Nastala zbirka</span></a><span style="font-weight: 400;"> predstavlja vrijedan resurs za razumijevanje kako samih događaja iz 1995. godine, tako i njihovih dugotrajnih posljedica.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">U nastavku slijede neke od tih priča.</span></p>
<h3><strong>Moja sestra Jasna</strong></h3>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="aligncenter wp-image-5853 size-large" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-8-1024x901.jpg" alt="" width="1024" height="901" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-8-1024x901.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-8-300x264.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-8-768x676.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-8.jpg 1229w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Iako je formalno važila kao demilitarizirana teritorija, u Srebrenici je često bilo granatiranja i pucnjave. 25. maja 1995. godine granata je pala baš iznad naše kuće. Sjećam se ogromne detonacije, buke i zasljepljujuće prašine. Svi smo istrčali napolje. U tom trenutku smo shvatili da moja mlađa sestra Jasna nije među nama. Mama se brzo vratila u kuću da je potraži, a potom ju je plačući iznijela. Jasnu je geler pogodio u glavu i nije preživjela. Ubijena je osam dana prije svog desetog rođendana.  </span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Ove fotografije su nastale u januaru te iste godine.</span></p>
<p><strong><em>Alma, rođena 1982.</em></strong></p>
<h3><strong>Dimije – poklon od brata</strong></h3>
<p><img decoding="async" class="aligncenter wp-image-5852 size-large" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-1019x1024.jpg" alt="" width="1019" height="1024" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-1019x1024.jpg 1019w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-298x300.jpg 298w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-150x150.jpg 150w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-768x772.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-1528x1536.jpg 1528w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-100x100.jpg 100w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892-140x140.jpg 140w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-6-scaled-e1752066931892.jpg 1900w" sizes="(max-width: 1019px) 100vw, 1019px" /></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Početkom rata ja sam imala 14 godina, i sva odjeća koju sam nosila postala je premala. Imala sam dvije mlađe sestre i dva starija brata koji su u to vrijeme živjeli sa mnom. Jednog dana naišla je neka žena pokraj kuće i prodavala dimije za nekoliko kilograma brašna. Moj brat, Almaz Tursunović, koji je tada imao 17 godina, odlučio je da mi ih kupi. Nakon prvog pranja dimija, granata je pala pored kuće i izrešetala dimije, a mene ranila u glavu. Brat je nestao kada je pala Srebrenica, a ja sam krenula po “bijelom svijetu”. Dimije su putovale sa mnom u Ameriku, i sada su se ponovo vratile kući, u BiH.</span></p>
<p><em><strong>Sadika, rođena 19</strong><strong>77.</strong></em></p>
<h3><strong>Igle za pletenje</strong></h3>
<p><span style="font-weight: 400;"><img loading="lazy" decoding="async" class="aligncenter wp-image-5854 size-large" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-9-1024x768.jpg" alt="Igle za pletenje" width="1024" height="768" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-9-1024x768.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-9-300x225.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-9-768x576.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-9-1536x1152.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-9-2048x1536.jpg 2048w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Ove igle za pletenje je napravio moj tetak koristeći žice od kišobrana. Sa njima sam tokom rata naučila da pletem i to mi je bio vid igre i zanimacije. Sa mamom sam naučila napraviti cvjetić, isplesti šal, i odjeću za svoju lutku “Ćelu”. Tetak nije prešao iz Srebrenice na slobodnu teritoriju i nikada nije pronađen.</span></p>
<p><em><strong>Edita, rođe</strong><strong>na 1984.</strong></em></p>
<h3><strong>Školska fotografija</strong></h3>
<p><span style="font-weight: 400;"><img loading="lazy" decoding="async" class="aligncenter wp-image-5855 size-large" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-10-1024x768.jpg" alt="Školska fotografija" width="1024" height="768" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-10-1024x768.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-10-300x225.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-10-768x576.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-10-1536x1152.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/07/image-10.jpg 1600w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Ova fotografija je nastala prije rata, kada sam pohađao prvi razred područne osnovne škole u naselju Beširovići. U razredu nas je tada bilo četrdeset i dvoje. </span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Tokom genocida u Srebrenici mnogi od mojih školskih drugara su ubijeni. Ovu sliku sam dobio na poklon nakon rata i sačuvao je kao sjećanje na njih i na ljepša vremena.</span></p>
<p><em><strong>Ismail, rođen 1978</strong></em><strong>.</strong></p>
<h3><strong>Lutka bez oka</strong></h3>
<p><span style="font-weight: 400;">Stigli smo u Potočare 11. jula 1995. godine, zajedno sa rijekom ljudi koja se taj dan slila u grad. Vrijeme u Potočarima je prolazilo u gužvi i beznađu. Dvije noći smo proveli na otvorenom, a onda su 13. jula ljudi oko nas odjednom ustali i počeli trčati. Krenuli smo trčećim koracima prema autobusima. Jednom rukom sam se čvrsto primila za mamine dimije, a u drugoj sam držala svoju lutku. Lutka nije imala jedno oko, ali meni je bila najdraža. „Čvrsto se drži za mamu i ne puštaj!“ Činilo se da su u tom trenutku mamine dimije bile kao pupčanica koja je značila moj život.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Uspjeli smo se probiti do zadnjih vrata autobusa. Prolazeći autobusom kroz Bratunac, ljudi su nas pljuvali, gađali kamenjem i psovali. Nedugo zatim autobus se zaustavio. Na zadnja vrata autobusa ušao je mlad, visok vojnik, duge guste brade i kose koja je sezala do ramena. Na sebi je nosio samo vojničke hlače. U jednoj ruci je držao nož, a u drugoj veliku pušku. Povikao je: „Dajte odmah sve zlato, srebro, novac, sve što imate vrijedno kod sebe!“ Svi su šutjeli. Kao da sam sama u autobusu, ustala sam i povikala: „Molim te, uzmi moju lutku, ja nemam ništa osim moje lutke. Ako hoćeš, uzmi moju lutku, hoćeš li?“</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Ne sjećam se da li me je vojnik pogledao, samo se sjećam ogromnog straha. Čuli smo vozača autobusa, koji mu je rekao da izađe. Autobus je ponovo krenuo. Mama me je čvrsto grlila, a ja sam grlila svoju lutku. </span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Jedno vrijeme sam čuvala lutku, a onda, ne znam u kojem periodu, shvatila sam da sam je izgubila. Imala sam kasnije veće, mnogo ljepše lutke, ali ona je uvijek ostala u sjećanju – lutka bez jednog oka koja mi je spasila život!</span></p>
<p><em><strong>Almasa, rođena 1986.</strong></em></p>
<p><br style="font-weight: 400;" /><br style="font-weight: 400;" /></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dodijeljena stipendija  “Lejla Hairlahović-Hušić” za 2025. godinu</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/dodijeljena-stipendija-lejla-hairlahovic-husic-za-2025-godinu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 May 2025 16:45:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Lejla Hairlahović-Hušić]]></category>
		<category><![CDATA[stipendija Lejla Hairlahović-Hušić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=5610</guid>

					<description><![CDATA[Prošle sedmice, u okviru događaja prilikom Međunarodnog dana muzeja, Muzej ratnog djetinjstva je upriličio je proglašenje dobitnika stipendije “Lejla Hairlahović-Hušić” za 2025. Godinu. Ove godine je stipendiju dobio Amer Maslo,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="font-weight: 400;">Prošle sedmice, u okviru događaja prilikom Međunarodnog dana muzeja, Muzej ratnog djetinjstva je upriličio je proglašenje dobitnika stipendije “Lejla Hairlahović-Hušić” za 2025. Godinu.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Ove godine je stipendiju dobio </span><b>Amer Maslo</b><span style="font-weight: 400;">, doktorant na Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Odsjek za historiju za rad Djetinjstvo u ratnom sukobu: primjer ustanka u Hercegovini i Bosni (1875–1878). Stipendiju je dodijelila Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u BiH. </span></p>
<h2><span style="font-weight: 400;">Djetinjstvo tokom ustanka u Hercegovini i Bosni (1875–1878)</span></h2>
<p><span style="font-weight: 400;">Ovaj projekat istražuje djetinjstvo tokom ustanka u Hercegovini i Bosni (1875–1878), s fokusom na prikupljanje arhivske građe i analizu utjecaja rata na živote djece. Projekt će rezultirati naučnim radom i javnim predavanjem koje poredi iskustva djece u četiri velika rata u BiH. Kroz ovu komparativnu analizu nastoji se razumjeti kako su različiti ratni sukobi oblikovali svakodnevicu djece, te koje su sličnosti i razlike u njihovim iskustvima kroz različite historijske periode.</span></p>
<p><a href="https://warchildhood.org/ba/2021/12/21/konkurs-za-stipendiju-lejla-hairlahovic-husic/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">Stipendija “Lejla Hairlahović-Hušić”</span></a><span style="font-weight: 400;"> nosi ime prerano preminule istraživačice MRD-a, te je namijenjena doktoranticama i doktorantima koji provode istraživanje u oblasti društvenih nauka a ove godine se dodjeljuje četvrti put. Ova stipendija se dodjeljuje u saradnji s Fondacijom “Lejla Hairlahović-Hušić” od 2022. Godine. Prijašnje dobitnice i dobitnike možete pogledati </span><a href="https://warchildhood.org/ba/stipendija-lejla-hairlahovic-husic/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">ovdje</span></a><span style="font-weight: 400;">.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otvoren konkurs za stipendiju “Lejla Hairlahović-Hušić”</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/otvoren-konkurs-za-stipendiju-lejla-hairlahovic-husic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Apr 2025 09:31:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[društvene nauke]]></category>
		<category><![CDATA[konkurs]]></category>
		<category><![CDATA[Lejla Hairlahović-Hušić]]></category>
		<category><![CDATA[nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[stipendija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=5515</guid>

					<description><![CDATA[Muzej ratnog djetinjstva (MRD) raspisuje konkurs za godišnju stipendiju “Lejla Hairlahović-Hušić”, koja se dodjeljuje u znak sjećanja na našu prerano preminulu istraživačicu. Stipendija, osnovana u saradnji s Fondacijom “Lejla Hairlahović-Hušić”,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="" data-start="87" data-end="420">Muzej ratnog djetinjstva (MRD) raspisuje konkurs za godišnju <strong>stipendiju “Lejla Hairlahović-Hušić”</strong>, koja se dodjeljuje u znak sjećanja na našu prerano preminulu istraživačicu. Stipendija, osnovana u saradnji s Fondacijom “Lejla Hairlahović-Hušić”, inspirisana je Lejlinim uvjerenjem da je obrazovanje temelj svakog društva.</p>
<h2 data-start="87" data-end="420">Stipendija <strong>“Lejla Hairlahović-Hušić”</strong></h2>
<p class="" data-start="422" data-end="924">Stipendija u iznosu od <strong>3.000 KM</strong> dodjeljuje se jednokratno, a namijenjena je doktoranticama i doktorantima koji su državljani Bosne i Hercegovine ili stranim državljanima koji istražuju na prostoru BiH. Pravo prijave imaju oni koji se bave istraživanjima iz oblasti d<strong>ruštvenih i humanističkih nauka, uključujući antropologiju, arheologiju, psihologiju, pedagogiju, historiju, sociologiju, lingvistiku, književnost, filozofiju, historiju umjetnosti, pravo, politologiju, žurnalistiku i srodne discipline. <span style="font-weight: 400;">Osim kvaliteta prijave i obrazloženja istraživanja, kriterij bodovanja bit će i u kojoj mjeri se istraživanje može povezati sa područjem djelovanja Muzeja ratnog djetinjstva.</span></strong></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-5530" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/04/News-preview-Scholarship-650x485-2-300x224.jpg" alt="Konkurs za stipendiju 2025" width="830" height="620" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/04/News-preview-Scholarship-650x485-2-300x224.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/04/News-preview-Scholarship-650x485-2-1024x764.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/04/News-preview-Scholarship-650x485-2-768x573.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/04/News-preview-Scholarship-650x485-2.jpg 1300w" sizes="auto, (max-width: 830px) 100vw, 830px" /></p>
<p>Uz kontakt podatke, potrebno je priložiti sljedeće:</p>
<ul data-start="955" data-end="1085">
<li class="" data-start="955" data-end="1028">
<p class="" data-start="957" data-end="1028">Kratki sažetak ili prijedlog istraživačkog projekta (do 3.000 znakova);</p>
</li>
<li class="" data-start="1029" data-end="1056">
<p class="" data-start="1031" data-end="1056">Profesionalnu biografiju;</p>
</li>
<li class="" data-start="1057" data-end="1085">
<p class="" data-start="1059" data-end="1085">Jednu akademsku preporuku.</p>
</li>
</ul>
<p class="" data-start="1087" data-end="1238">Prijave se primaju <strong>do 1. maja 2025.</strong> na e-mail adresu: <a href="mailto:info@warchildhood.org" target="_blank" rel="noopener"><strong>info@warchildhood.org.</strong></a> uz obaveznu naznaku “Prijava za stipendiju Lejla Hairlahović-Hušić”. <span style="font-weight: 400;">Dosadašnje dobitnice i dobitnike pogledajte </span><a href="https://warchildhood.org/ba/stipendija-lejla-hairlahovic-husic/" target="_blank" rel="noopener"><span style="font-weight: 400;">ovdje.</span></a></p>
<p class="" data-start="1240" data-end="1503">Stipendija će biti dodijeljena tokom maja 2025, a odluku o dobitniku ili dobitnici donosi stručni žiri koji imenuje Muzej ratnog djetinjstva. Stipendista/stipendistkinja neće imati obavezu pravdanja troškova, ali će biti dužan/dužna dostaviti dokaz o realizovanom istraživanju.</p>
<p class="" data-start="1505" data-end="1603">Cijeli poziv za stipendiju dostupan je <a href="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/04/Konkurs-za-stipendiju-1.pdf" target="_blank" rel="noopener">na ovom linku</a>. Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti na istu adresu: <strong><a href="mailto:info@warchildhood.org" target="_blank" rel="noopener">info@warchildhood.org</a></strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sjećanja djece na početak velike invazije Rusije na Ukrajinu</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/sjecanja-djece-na-pocetak-velike-invazije-rusije-na-ukrajinu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Justyna Gorniak]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 24 Feb 2025 09:39:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Izlaganje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=5375</guid>

					<description><![CDATA[Prije tačno tri godine, 24. februara 2022, gledali smo kako Rusija pokreće totalnu invaziju Ukrajine, novi val nasilja nakon osam godina rata koji je u Istočnoj Ukrajini trajao od 2014....]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Prije tačno tri godine, 24. februara 2022, gledali smo kako Rusija pokreće totalnu invaziju Ukrajine, novi val nasilja nakon osam godina rata koji je u Istočnoj Ukrajini trajao od 2014. godine.<br />
Za mnogu djecu u Ukrajini, prvi dani invazije su ostali duboko urezani u sjećanje. Danas dijelimo neka od tih sjećanja kako bismo osigurali da se dječija iskustva pamte i čuju.</strong></p>
<h3><b>Sjećanja na prve dane</b></h3>
<p><span style="font-weight: 400;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone  wp-image-5376" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/IMG_2900-1-300x225.jpeg" alt="MRD u Ukrajini" width="928" height="696" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/IMG_2900-1-300x225.jpeg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/IMG_2900-1-1024x768.jpeg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/IMG_2900-1-768x576.jpeg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/IMG_2900-1-1536x1152.jpeg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/IMG_2900-1-2048x1536.jpeg 2048w" sizes="auto, (max-width: 928px) 100vw, 928px" /></span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Probudio me mamin plač. Čula sam je kako govori: &#8220;Kijev i Harkiv su granatirani.&#8221; Nisam ništa razumjela.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Zašto sam se probudila tako rano?</span><span style="font-weight: 400;"><br />
</span><span style="font-weight: 400;">Zašto se mama oblačila? Odijevala je svoju vojnu uniformu i pakirala ruksak.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Bila sam tako mala. Znala sam da se vodi rat, ali nisam razumjela šta to zapravo znači. Zamišljala sam svoju zemlju pogođenu raketama i to sam prenijela u svoj crtež.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">To su moja sjećanja na prve dane.</span></p>
<p><em><span style="font-weight: 400;">Sofiia, r. 2013, Zviahel</span></em></p>
<p>&#8212;</p>
<h3><b>Tigar pidžama</b></h3>
<p><span style="font-weight: 400;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone  wp-image-5377" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.218-300x200.jpg" alt="MRD u Ukrajini" width="1070" height="714" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.218-300x200.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.218-1024x683.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.218-768x512.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.218-900x600.jpg 900w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.218.jpg 1300w" sizes="auto, (max-width: 1070px) 100vw, 1070px" /></span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Saznali smo iz vijesti na televiziji da je rat počeo i odmah smo se sakrili iza kauča, u slučaju da se staklo razbije. Gledali smo televiziju s mamom i Rusikom dok tata nije došao s posla. Prvo smo odlučili otići baki, a kasnije u Njemačku.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Išli smo vozom, a zatim autobusom. Sjećam se kako smo noću prelazili granicu, držeći se za deku da se ne izgubimo. Prije nego što smo stigli do granice, zaspala sam i neko me morao nositi!</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Ovo je moja pidžama s Tigrom, koju sam nosila na tom putu. Sada mi je premala.</span></p>
<p><em><span style="font-weight: 400;">Kateryna, r. 2017, Harkov</span></em></p>
<p>&#8212;</p>
<h3><b>Na punjaču 24/7</b></h3>
<p><span style="font-weight: 400;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone  wp-image-5378" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.581-300x210.jpg" alt="MRD u Ukrajini" width="987" height="691" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.581-300x210.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.581-1024x717.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.581-768x538.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.581-1536x1075.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2025/02/5.581-2048x1434.jpg 2048w" sizes="auto, (max-width: 987px) 100vw, 987px" /></span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Kharkiv se nalazi četrdeset kilometara od granice s Rusijom, i naša je pozicija bila ranjiva. Vojnim vozilima ne bi trebalo puno vremena da stignu do grada.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Znala sam da se bilo šta može dogoditi. Na početku sveopće invazije, ono što me smirivalo bilo je ostati povezana s ostatkom svijeta. To mi je davalo neki (vjerovatno zamišljeni) osjećaj kontrole nad situacijom.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Trećeg dana isključili su struju i nije je bilo satima. Kada nestane struje, prestaju raditi i voda i grijanje. Najgore je bilo to što nismo imali način za komunikaciju niti smo mogli doći do informacija.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Kad je struja nestala, zaboravila sam staviti mobitel u avionski način rada. Preko noći mu se baterija skoro ispraznila. Od tada, svaki put kad mi mobitel nije potpuno napunjen, osjetim tjeskobu.</span></p>
<p><span style="font-weight: 400;">Sve do našeg odlaska iz Kharkiva, moj mobitel bio je na punjaču 24/7. Žrtvovala sam bateriju, ali mi je to na neki način davalo osjećaj smirenosti.</span></p>
<p><i><span style="font-weight: 400;">Yelyzaveta, r. 2005., Kharkiv</span></i></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Međunarodni dan migranata: Priče djece</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/medjunarodni-dan-migranata-price-djece/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Justyna Gorniak]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 18 Dec 2024 09:54:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Ostalo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=5209</guid>

					<description><![CDATA[Međunarodni dan migranata obilježava se 18. decembra svake godine kako bi se skrenula pažnja na izazove i teškoće s kojima se migranti suočavaju širom svijeta. Istovremeno, ovaj dan podsjeća na...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="flex-shrink-0 flex flex-col relative items-end">
<div class="pt-0">
<div class="gizmo-bot-avatar flex h-8 w-8 items-center justify-center overflow-hidden rounded-full">
<div class="relative p-1 rounded-sm flex items-center justify-center bg-token-main-surface-primary text-token-text-primary h-8 w-8"><strong>Međunarodni dan migranata obilježava se 18. decembra svake godine kako bi se skrenula pažnja na izazove i teškoće s kojima se migranti suočavaju širom svijeta. Istovremeno, ovaj dan podsjeća na njihove doprinose društvu i važnost solidarnosti. Muzej ratnog djetinjstva čuva priče djece iz različitih dijelova svijeta koja su, zajedno sa svojim porodicama, bila prisiljena migrirati unutar ili izvan svoje zemlje zbog oružanih sukoba. Pročitajte neke od tih priča koje govore o njihovim iskustvima, izazovima i otpornosti u nošenju s izbjeglištvom.</strong></div>
</div>
</div>
<div></div>
</div>
<h3></h3>
<p>&nbsp;</p>
<h3><strong>Raseljeni zmaj</strong></h3>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" wp-image-5210 aligncenter" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/5.263-scaled-1-300x225.jpg" alt="" width="541" height="406" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/5.263-scaled-1-300x225.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/5.263-scaled-1-1024x768.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/5.263-scaled-1-768x576.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/5.263-scaled-1-1536x1152.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/5.263-scaled-1-2048x1536.jpg 2048w" sizes="auto, (max-width: 541px) 100vw, 541px" /></p>
<p>Svidjela mi se Poljska, tamo je bilo mnogo finih ljudi. Vidjela sam kako učiteljice vode djecu po Krakowu i pričaju im o narodnoj kulturi i spomenicima.</p>
<p>Ova igračka je simbol grada. U Krakowu ima more suvenirnica, i u svakoj je bilo ovakvih zmajeva. Prije odlaska u Englesku provodila sam skoro sve vrijeme s ovim zmajem.</p>
<p>Po povratku u Kijev otišli smo u prodavnicu i u automatu za igračke nalazio se zmaj identičan ovom. Tad sam shvatila da je i jedan od zmajeva prešao put od Krakowa do Kijeva.</p>
<p><em>Arina, r. 2013., Ukrajina</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="ant-row">
<div class="ant-col ant-col-9">
<h3><strong>Život izvan Gaze</strong></h3>
<h3><b><img loading="lazy" decoding="async" class=" wp-image-4389 aligncenter" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/hala-gaza-300x200.jpg" alt="eksponati" width="629" height="419" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/hala-gaza-300x200.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/hala-gaza-1024x683.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/hala-gaza-768x512.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/hala-gaza-1536x1024.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/hala-gaza-900x600.jpg 900w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/hala-gaza.jpg 1600w" sizes="auto, (max-width: 629px) 100vw, 629px" /></b></h3>
<p>Moja porodica i ja smo 2014. uspjeli izaći iz Gaze. Živjeli smo u Maleziji četiri godine i tamo sam naučila da je život izvan Gaze mnogo drugačiji. U Maleziji sam išla u školu i uvijek sam se osjećala sigurno. Čak sam stekla i par prajateljica. Jedna od tih prijateljica voljela je praviti šarene narukvice od gumica. Oduševilo me koliko su lijepe, pa sam je pitala da me nauči da ih i ja pravim. Dala mi je ove gumice i sve drugo što je koristila i pokazala mi je kako da ispletem narukvicu – ovo je jedna od nekoliko koje sam napravila dok sam bila u Maleziji. Vratili smo se u Gazu prije četiri godine. Ovdje se ne osjećam sigurno kao u Maleziji i još uvijek se s radošću prisjećam trenutaka koje sam tamo provela.</p>
<p><em>Hala, r. 2007., Palestina</em></p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
<div class="ant-row">
<div class="ant-col ant-col-9">
<h3><b>Povratak u Srebrenicu</b></h3>
</div>
</div>
<div>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-5217 aligncenter" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217092853_72L-300x225.jpg" alt="" width="551" height="413" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217092853_72L-300x225.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217092853_72L-1024x768.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217092853_72L-768x576.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217092853_72L-1536x1152.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217092853_72L.jpg 1600w" sizes="auto, (max-width: 551px) 100vw, 551px" /></p>
<p>Prije nego što je rat došao u Srebrenicu, bili smo tipična jugoslovenska porodica. Moji roditelji su radili, brat i ja smo išli u školu, a odmore smo provodili na Jadranskom moru. Bio je to period mira, bratstva i jedinstva. Sve se naglo promijenilo u aprilu 1992. godine, kada su moji roditelji odlučili da zbog svoje sigurnosti moramo napustiti dom i krenuti kod rodbine u Tuzlu.</p>
<p>Imala sam skoro deset godina, ali nikada neću zaboraviti strah u očima svojih roditelja dok su nas na svakom koraku zaustavljale paravojne snage agresora i osjećaj olakšanja kada smo stigli na slobodnu teritoriju. Iako protiv svoje volje, započeli smo novi život u Tuzli.</p>
<p>Bez obzira na to što smo živjeli u nekom tuđem stanu, uz granatiranje i bez vode i struje, naš izvor snage bila je činjenica da smo zajedno. To se promijenilo u maju 1995. godine, kada je otac dobio naredbu da se helikopterom vrati u Srebrenicu – „sigurnu zonu“, grad pod opsadom. Tog dana smo ručali zajedno, zagrlio me je, ispušio cigaretu sa bratom i poljubio mamu. Zatim je otišao. Mama i ja smo mu mahale s balkona, a brat ga je ispratio.</p>
<p>Otac je poginuo prilikom pada helikoptera 7. maja 1995. godine. Nije uspio pomoći svojoj Srebrenici. Nije uspio doći do svog grada, svoje majke i oca nakon tri godine razdvojenosti. Ove fotografije su podsjetnik na mnoge lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.</p>
<p><em>Lejla, r.1982., Bosna i Hercegovina</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="ant-row">
<div class="ant-col ant-col-9">
<h3><b>Moj plavi jastuk</b></h3>
</div>
<div class="ant-col ant-col-3"></div>
</div>
<div class="ant-divider ant-divider-horizontal" role="separator"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-5221 aligncenter" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217093636_72L-300x225.jpg" alt="" width="651" height="488" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217093636_72L-300x225.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217093636_72L-1024x768.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217093636_72L-768x576.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217093636_72L-1536x1152.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217093636_72L.jpg 1600w" sizes="auto, (max-width: 651px) 100vw, 651px" /></div>
<div>
<p>U ovom dnevniku sam zapisala sve čega se sjećam o Siriji. Ranije bih ga čitala prije spavanja, ali sada u njemu samo bilježim sjećanja.</p>
<p>“U mom selu je zrak lagan, i drveće pleše uz njegov ritam. Miris zemlje dira u dušu i seže sve do zalaska sunca, prenoseći priče i stvari. Ostavila sam svoj jastuk. Da, svoj plavi jastuk. Nekada bih tim jastukom rastjerala umor neprekidne igre, ali se onda desio 27. 7. 2012. godine.</p>
<p>Možda bi se neki iznenadili što nisam nostalgična ni za čim iz svog sela osim za svojim plavim jastukom. Neki ljudi bi pomislili da mi nedostaju djedova kuća i moji školski prijatelji. Žao mi je, ali vas moram razočarati. Ono što mi najviše nedostaje je moj plavi jastuk jer je to jedina stvar koja bi mi mogla pomoći da se osjećam sigurno u izbjeglištvu.”</p>
</div>
<div>
<p>&nbsp;</p>
<p><em>Assil, r. 2005, Sirija</em></p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
<div class="ant-row">
<div class="ant-col ant-col-9">
<h3><strong>Da sam ja policajac</strong></h3>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class=" wp-image-5212 aligncenter" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217084726_72L-1-1-300x225.jpg" alt="" width="552" height="414" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217084726_72L-1-1-300x225.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217084726_72L-1-1-1024x768.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217084726_72L-1-1-768x576.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217084726_72L-1-1-1536x1152.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/12/f20241217084726_72L-1-1.jpg 1600w" sizes="auto, (max-width: 552px) 100vw, 552px" /></p>
</div>
<div class="ant-col ant-col-3">Nedavno sam proslavio svoj 6. rođendan ovdje u kampu. Proslavili smo uz kebabe koje je napravio moj tata. Prije nego što smo napustili svoj dom, mama i tata bi uvijek za moj rođendan organizovali veliko slavlje. U slavlju bi nam se pridružila i sva naša rodbina.</div>
</div>
<div>
<p>Ova košulja je bila rođendanski poklon od moje bake. Poklonila mi ju je za moj treći rođendan, posljednji put kada smo mogli zajedno proslaviti moj rođendan. Kada porastem, želim da budem policajac, jer su policajci snažni i brinu se o granicama. Ali ja ne želim da budem tek bilo koji policajac – želim da budem šef policije, koji bi mogao narediti drugim policajcima da se sklone kada migranti prelaze granicu. Onda bih mogao pomoći migrantima. Nikada ih ne bih pokušavao uhvatiti.</p>
<p><em>Ali, r. 2015., Iran</em></p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
<div class="ant-row">
<div class="ant-col ant-col-9">
<h3><b>Moj &#8220;izmišljeni&#8221; pasoš</b></h3>
</div>
<div class="ant-col ant-col-3"></div>
</div>
<div class="ant-divider ant-divider-horizontal" role="separator"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-4388 aligncenter" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/emina-300x225.jpg" alt="eksponati" width="523" height="392" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/emina-300x225.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/emina-1024x768.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/emina-768x576.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/emina-1536x1152.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/06/emina-2048x1536.jpg 2048w" sizes="auto, (max-width: 523px) 100vw, 523px" /></div>
<div>
<p>Sjećam se kada sam ispred svog prozora jednog aprilskog jutra ugledala tenk i vojnika na njemu. U kući su roditelji donijeli odluku o hitnoj evakuaciji nas djece sa Dobrinje IV. Naši prijatelji su polazili svojim automobilom i poveli su me sakrivenu na zadnjem sjedištu. Neko vrijeme smo proveli u izbjeglištvu u Hrvatskoj, a kada je situacija tamo postala suviše napeta, zaputili smo se prema Njemačkoj. Iako su svi bili prekrasni prema meni, bila sam jako tužna, neprestano sam razmišljala o tome da li su moji roditelji i stariji brat živi. Nedostajali su mi jako i silno sam se željela vratiti kući, bez obzira što je tamo rat. Nažalost, za povratak je bio potreban pasoš. Ne samo da nisam imala pasoš, već nisam imala nijedan dokument, jer su ih roditelji u panici zaboravili spakovati. Srećom, neki dobri ljudi su mi pomogli: na moj datum rođenja smo dodali nule kako bi se dobio JMBG i izmislili smo adresu. Vratila sam se u Sarajevo pod opsadom 1994. godine, prošavši kroz tunel.</p>
<p><em>Emina, r. 1983., Bosna i Hercegovina</em></p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Intervju sa Anesom Osmićem, dobitnikom stipendije „Lejla Hairlahović-Hušić“</title>
		<link>https://warchildhood.org/ba/intervju-anes-osmic-stipendija-lejla-hairlahovic-husic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Maida]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 Sep 2024 07:39:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Edukacija]]></category>
		<category><![CDATA[Intervjui]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Anes Osmić]]></category>
		<category><![CDATA[Lejla Hairlahović-Hušić]]></category>
		<category><![CDATA[Muzej ratnog djetinjstva]]></category>
		<category><![CDATA[Obrazovanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://warchildhood.org/ba/?p=4737</guid>

					<description><![CDATA[Anes Osmić, asistent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i doktorant na Univerzitetu u Klagenfurtu, dobitnik je ovogodišnje stipendije „Lejla Hairlahović-Hušić“. Ova stipendija, koju dodjeljuju Muzej ratnog djetinjstva i Fondacija Lejla...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><i><span style="font-weight: 400;">Anes Osmić, asistent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i doktorant na Univerzitetu u Klagenfurtu, dobitnik je ovogodišnje stipendije „Lejla Hairlahović-Hušić“. Ova stipendija, koju dodjeljuju Muzej ratnog djetinjstva i Fondacija Lejla Hairlahović-Hušić u čast svoje preminule istraživačice, pruža podršku doktorantima i doktoranticama čija istraživanja imaju za cilj unaprijediti društvo, baš kao što to čini Anesovo istraživanje o emotivnoj pismenosti djece kroz književnost. S njim smo razgovarali o njegovom radu i značaju ovog </span></i><i><span style="font-weight: 400;">priznanja.</span></i></p>



<figure class="wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex">
<figure class="wp-block-image size-large size-medium wp-image-4742"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="683" data-id="4742" class="wp-image-4742" src="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/09/Anes-Osmic-slika-2-1024x683.jpg" alt="Anes Osmić, dobitnik stipendije Lejla Hairlahović-Hušić" srcset="https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/09/Anes-Osmic-slika-2-1024x683.jpg 1024w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/09/Anes-Osmic-slika-2-300x200.jpg 300w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/09/Anes-Osmic-slika-2-768x512.jpg 768w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/09/Anes-Osmic-slika-2-1536x1025.jpg 1536w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/09/Anes-Osmic-slika-2-900x600.jpg 900w, https://warchildhood.org/ba/wp-content/uploads/2024/09/Anes-Osmic-slika-2.jpg 2048w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" />
<figcaption class="wp-element-caption">Fotografija: Privatna arhiva</figcaption>
</figure>
</figure>



<p class="wp-block-paragraph"><b>Možeš li nas provesti kroz svoj istraživački projekt? Koji su najvažniji ciljevi i pitanja kojima se baviš?</b></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-weight: 400;">Istražujem temu emotivne pismenosti u polju književnosti u kontekstu obrazovanja. Zanima me mogu li djeca još u periodu osnovne škole čitanjem i analiziranjem književnosti razvijati konkretne, praktične i za život važne vještine. U svome radu zastupam ideju o </span><i><span style="font-weight: 400;">funkcionalnoj </span></i><span style="font-weight: 400;">ulozi književnosti koja bi, trebala doprinijeti kvaliteti svakodnevnog dječjeg života. </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-weight: 400;">Da bih provjerio svoje koncepte i ideje, sproveo sam istraživanje među učenicima petog, sedmog i devetog razreda u tri sarajevske osnovne škole. S jednom grupom sam jedno polugodište, jednom sedmično, radio na čitanju i analizi književnih djela iz bh. književnosti za djecu, s ciljem razvijanja emotivnih vještina. Ključni cilj istraživanja je utvrditi može li književnost pomoći u razvoju ovih vještina. Rezultati koje smo dobili, zajedno s kolegicama s Odsjeka za psihologiju, prof. dr. Maidom Koso-Drljević i dr. Delilom Lisicom, pokazali su da su djeca iz ove grupe nakon četiri mjeseca bila vještija u tri od pet vještina emotivne pismenosti, što je ohrabrujuće.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><b>Kako je stipendija </b><b>„Lejla Hairlahović-Hušić“</b><b> podržala tvoje istraživanje?</b></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-weight: 400;">Muzej ratnog djetinjstva i Fondacija Lejla Hairlahović-Hušić su jedni od rijetkih koji su do sada prepoznali važnost ovakvog istraživanja, pa su ga odlučili i finansijski podržati. Naučni rad je dosta osamljenički i frustrirajući posao. Zahtijeva dosta vremena i odricanja. Tako je stipendija podržala moje istraživanje ponajviše u smislu lične motivacije da se bavim ovom temom i kada postane komplicirano, a to se često dešava. Zato doktoralno istraživanje, s razlogom, traje između četiri i šest godina. Stipendija mi je, osim motivacije, bila znak i velika radost da i drugi ljudi, van mog užeg akademskog kruga, prepoznaju važnost ove teme i mog naučnog pristupa istoj.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><b>Na koji način će rad na ovome istraživanju doprinijeti polju obrazovanja u Bosni i Hercegovini i šire?</b></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-weight: 400;">O tome je u ovom trenutku teško govoriti, pogotovo ako smo svjesni svih nedaća i loše postavljenih praksi u bh. obrazovanju. Nadam se da će ovo barem ohrabriti nastavnike i nastavnice književnosti da koriste književnost za razvijanje emotivnih vještina učenika, koje, prema istraživanjima, pozitivno utiču na međuvršnjačke odnose, učenje, mentalno zdravlje i rješavanje problema poput nasilja, upotrebe psihoaktivnih supstanci i maloljetničkih trudnoća, dok se ne dese veće sistemske promjene u obrazovanju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-weight: 400;">Idealno, volio bih kada bi moj rad ukazao i u širem društvenom kontekstu potaknuo dijalog  o konkretnim načinima uvođenja programa za emotivno i socijalno opismenjavanje djece u školama u Bosni i Hercegovini, kakvi se već desetljećima primjenjuju u drugim školskim sistemima širom svijeta.  </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><b>Koji savjet bi dao budućim studentima i studenticama koji apliciraju za ovu stipendiju ili onima koji su zainteresovani za slične istraživačke teme?</b></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-weight: 400;">Onima koji se prijavljuju za stipendiju da budu što jasniji, koncizniji i jednostavniji prilikom prezentiranja ideje vlastitog istraživačkog rada. Ako svoje istraživanje ne možete sažeti na svega jednu stranicu, možda se vama samima tu još neke stvari nisu iskristalizirale, što znači da trebate posvetiti još vremena ključnim stvarima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-weight: 400;">Za one koji su zainteresirani za teme emocija u književnosti, emotivne pismenosti ili razvijanja nekih drugih praktičnih vještina čitanjem i analiziranjem književnosti, pozivam ih u sobu 196 na Filozofskom fakultetu ili moje društvene mreže da skupa razgovaramo i promišljamo.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><i><span style="font-weight: 400;">Stipendija „Lejla Hairlahović-Hušić“ dodjeljuje se doktorantima i doktoranticama koji su državljani Bosne i Hercegovine ili stranim državljanima/kama koji provode istraživanje u Bosni i Hercegovini. Pravo na prijavu imaju studenti i studentice iz različitih akademskih oblasti poput antropologije, arheologije, historije, historije umjetnosti, novinarstva, prava, lingvistike, književnosti, pedagogije, filozofije, politologije, psihologije i sociologije.</span></i></p>



<p class="wp-block-paragraph"><i><span style="font-weight: 400;">Sve dodatne informacije o stipendiji bit će dostupne na našoj službenoj web stranici i društvenim mrežama.</span></i></p>



<p class="wp-block-paragraph"><b><i>Ovaj intervju je uređen radi dužine i jasnoće.</i></b></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
