S obzirom da Muzej ratnog djetinjstva ne predstavlja samo kolekciju ličnih predmeta, dokumenata, fotografija, pisama i drugih uspomena na iskustvo odrastanja u ratu, već sadrži i arhiv audio i video svjedočenja ljudi koji su bili djeca i adolescenti tokom rata u Bosni i Hercegovini, metodologija dokumentarističkog istraživanja je dvojaka i podrazumijeva kako smjernice za prikupljanje i katalogizaciju predmeta, tako i vodič za vođenje intervjua (snimanje svjedočenja).
Muzej ratnog djetinjstva obezbjeđuje platformu za suočavanje sa prošlošću na ličnom nivou. Jedino ispričana i podijeljena lična proživljena iskustva mogu omogućiti bolje razumijevanje alternativnih narativa i dovesti do značajnijih promjena u društvu i održivog pomirenja.
Učesnici
Muzej ratnog djetinjstva omogućuje da se čuje glas svih osoba koje su bili djeca ili adolescenti tokom rata u Bosni i Hercegovini, bez obzira na geografsko područje iz kojeg dolaze, njihovu etničku ili religijsku pripadnost, ili nivo obrazovanja. Svaki sadašnji i bivši stanovnik Bosne i Hercegovine koji je bio dijete ili adolescent tokom rata i koji želi da umuzeji svoj predmet ili uspomenu i/ili da ispriča svoju životnu priču o odrastanju u ratu, može da učestvuje u stvaranju muzejske kolekcije. Prijava se vrši putem web-stranice Muzeja, poštujući proceduru za registraciju čiji su detalji objašnjeni na istoj. S obzirom da se dob kada dijete počinje pohranjivati trajna sjećanja individualno razlikuje, ali se, prema trenutnim psihološkim saznanjima, obično uzima da je to treći ili četvrti rođendan (mada se djeca mogu sjećati traumatičnih događaja i u mlađoj dobi), tim Muzeja je postigao konsenzus da u prikupljanju audio i video svjedočenja mogu učestvovati one osobe koje su rođene prije decembra 1991. godine. Kao gornja granica za učešće se uzima punoljetstvo, tako da samo osobe rođene poslije januara 1974. godine mogu umuzejiti svoj predmet ili dati svjedočenje.
Pogledajte i: