{"id":204,"date":"2015-07-18T14:37:08","date_gmt":"2015-07-18T14:37:08","guid":{"rendered":"https:\/\/ba.warchildhood.org\/?page_id=85"},"modified":"2025-06-18T13:07:54","modified_gmt":"2025-06-18T11:07:54","slug":"uticaj-rata-na-djecu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/uticaj-rata-na-djecu\/","title":{"rendered":"Uticaj rata na djecu"},"content":{"rendered":"[vc_row type=&#8221;grid&#8221; full_screen_row_position=&#8221;middle&#8221; column_margin=&#8221;default&#8221; column_direction=&#8221;default&#8221; column_direction_tablet=&#8221;default&#8221; column_direction_phone=&#8221;default&#8221; scene_position=&#8221;center&#8221; text_color=&#8221;dark&#8221; text_align=&#8221;left&#8221; row_border_radius=&#8221;none&#8221; row_border_radius_applies=&#8221;bg&#8221; overlay_strength=&#8221;0.3&#8243; gradient_direction=&#8221;left_to_right&#8221; shape_divider_position=&#8221;bottom&#8221; bg_image_animation=&#8221;none&#8221; is_fss_bg=&#8221;no&#8221;][vc_column column_padding=&#8221;no-extra-padding&#8221; column_padding_tablet=&#8221;inherit&#8221; column_padding_phone=&#8221;inherit&#8221; column_padding_position=&#8221;all&#8221; column_element_spacing=&#8221;default&#8221; background_color_opacity=&#8221;1&#8243; background_hover_color_opacity=&#8221;1&#8243; column_shadow=&#8221;none&#8221; column_border_radius=&#8221;none&#8221; column_link_target=&#8221;_self&#8221; gradient_direction=&#8221;left_to_right&#8221; overlay_strength=&#8221;0.3&#8243; width=&#8221;1\/1&#8243; tablet_width_inherit=&#8221;default&#8221; tablet_text_alignment=&#8221;default&#8221; phone_text_alignment=&#8221;default&#8221; bg_image_animation=&#8221;none&#8221; border_type=&#8221;simple&#8221; column_border_width=&#8221;none&#8221; column_border_style=&#8221;solid&#8221; dp_animation=&#8221;&#8221;][divider line_type=&#8221;No Line&#8221; custom_height=&#8221;30&#8243;][\/vc_column][\/vc_row][vc_row type=&#8221;grid&#8221; full_screen_row_position=&#8221;middle&#8221; column_margin=&#8221;default&#8221; column_direction=&#8221;default&#8221; column_direction_tablet=&#8221;default&#8221; column_direction_phone=&#8221;default&#8221; scene_position=&#8221;center&#8221; text_color=&#8221;dark&#8221; text_align=&#8221;left&#8221; row_border_radius=&#8221;none&#8221; row_border_radius_applies=&#8221;bg&#8221; overlay_strength=&#8221;0.3&#8243; gradient_direction=&#8221;left_to_right&#8221; shape_divider_position=&#8221;bottom&#8221; bg_image_animation=&#8221;none&#8221; is_fss_bg=&#8221;no&#8221; css=&#8221;.vc_custom_1431154933423{padding-top: 90px !important;}&#8221;][vc_column column_padding=&#8221;no-extra-padding&#8221; column_padding_tablet=&#8221;inherit&#8221; column_padding_phone=&#8221;inherit&#8221; column_padding_position=&#8221;all&#8221; column_element_spacing=&#8221;default&#8221; background_color_opacity=&#8221;1&#8243; background_hover_color_opacity=&#8221;1&#8243; column_shadow=&#8221;none&#8221; column_border_radius=&#8221;none&#8221; column_link_target=&#8221;_self&#8221; gradient_direction=&#8221;left_to_right&#8221; overlay_strength=&#8221;0.3&#8243; width=&#8221;2\/3&#8243; tablet_width_inherit=&#8221;default&#8221; tablet_text_alignment=&#8221;default&#8221; phone_text_alignment=&#8221;default&#8221; bg_image_animation=&#8221;none&#8221; border_type=&#8221;simple&#8221; column_border_width=&#8221;none&#8221; column_border_style=&#8221;solid&#8221; dp_animation=&#8221;&#8221;][vc_column_text]Graca Michel, borac za dje\u010dija prava je, 1996. godine, Generalnoj skup\u0161tini Ujedinjenih nacija uputila <strong>opse\u017ean izvje\u0161taj o uticaju oru\u017eanih sukoba na djecu, zala\u017eu\u0107i se za bolje prepoznavanje kr\u0161enja ljudskih prava kada su u pitanju djeca i mladi<\/strong>, te za bolje uspostavljanje mjera za\u0161tite u zara\u0107enim podru\u010djima. Machel je upozorila da je u toku 20. stolje\u0107a, a osobito u njegovoj drugoj polovini, dinamika ratovanja zna\u010dajno promijenjena, \u0161to se je odrazilo, prije svega, na ulogu civilnog stanovni\u0161tva, koje nije vi\u0161e bilo samo \u201ckolateralna \u0161teta\u201d, ve\u0107 aktivna meta naoru\u017eanja. Za razliku od ranije, ratovi se vi\u0161e ne vode samo izme\u0111u pojedinih dr\u017eava, ve\u0107, mnogo \u010de\u0161\u0107e, unutar granica jedne dr\u017eave. Tako\u0111er, ratovanje ne uklju\u010duje vi\u0161e samo zvani\u010dnu dr\u017eavnu vojsku, ve\u0107 su u ve\u0107ini zemalja u konfliktu va\u017ean faktor paramilitarne formacije i milicije razli\u010ditog porijekla i ideolo\u0161kog usmjerenja, koji skupa sa ili bez dr\u017eavne vojske, \u010dine zlodjela i provode akt terora nad civilima, nerijetko na svakodnevnoj osnovi.<\/p>\n<p>Mnogi od konflikata traju veoma dugo (kao \u0161to su naprimjer konflikti u Sudanu, \u0160ri Lanci, Palestini-Izraelu, Afganistanu, Ugandi i Indiji), \u010dine\u0107i da <strong>cijele generacije odrastaju tako \u0161to znaju samo za rat ili izbjegli\u010dke kampove.<\/strong> Naj\u010de\u0161\u0107e se konflikti javljaju u regijama ili dr\u017eavama koje su ve\u0107 od ranije siroma\u0161ne i koje imaju lo\u0161u infrastrukturu, a gdje su nedovoljno dostupne zdravstvena za\u0161tita i obrazovne institucije. Politi\u010dka i vojna elita obi\u010dno profitira tokom rata, takmi\u010de\u0107i se za mo\u0107, bogatstvo i prirodne resurse, \u010dime se jo\u0161 vi\u0161e stvara jaz prema stanovni\u0161tvu i produbljuje strukturalno nasilje. Broj izbjeglica koji bje\u017ee od terora iz vlastite dr\u017eave, kao i prognanih i raseljenih osoba unutar same dr\u017eave, se zna\u010dajno pove\u0107ava iz godine u godinu i iz konflikta u konflikt, a ova problematika (iako nevoljko) postaje sve zastupljenija na dnevnom redu politi\u010dara u razvijenim zemljama.<\/p>\n<p>Seksualna eksploatacija i nasilje zasnovano na spolu su postali dio svakodnevnog \u017eivota u konfliktnim zonama, dok su nagazne mine i ostala neeksplodirana sredstva trajan problem, koji godinama nakon prekida vatre, odnosi \u017ertve i uzrokuje ranjavanja (De Jong 2002, Dupuy and Peters 2010, Machel 1996, Machel 2001).<\/p>\n<p><strong>Prema Izvje\u0161taju Ujedinjenih nacija o uticaju oru\u017eanih sukoba na djecu, u goru\u0107im konfliktima u svijetu, civili sve vi\u0161e stradaju, a od toga oko polovinu \u017ertava \u010dine djeca mla\u0111a od 18 godina<\/strong> (Machel 1996). UNICEF je 1996. godine objavio da je u periodu od 1985. do 1996. godine, 2 miliona djece ubijeno u ratovima, dok je 4-5 miliona te\u0161ko ranjeno ili ostalo sa invalidno\u0161\u0107u. Istovremeno, 12 miliona djece je raseljeno ili postalo besku\u0107nik, a 1 milion djece je izgubilo roditelje ili je odvojeno od roditelja (UNICEF 1996).<\/p>\n<p><strong>U kontekstu modernog ratovanja, djeca predstavljaju najosjetljiviju grupu.<\/strong> Gubitkom za\u0161tite i sigurnosti, djeca su izlo\u017eena svim gore navedenim aspektima oru\u017eanog sukoba. Raseljavanje, gubitak doma i \u010dlanova porodice, razdvojenost od roditelja, o kojima djeca ovise za pre\u017eivljenje i zadovoljenje osnovnih \u017eivotnih potreba, ostavlja dugotrajne posljedice na odrastanje i razvoj u odraslu osobu.<strong> Kako su djeca i adolescenti jo\u0161 u razvoju, kako fizi\u010dkom, tako i psihi\u010dkom, njihovo je zdravlje zna\u010dajno ugro\u017eeno u ratu.<\/strong> Neki od njih bivaju ubijeni ili brutalno mu\u010deni, dok drugi zadobivaju ozbiljne povrede ili invalidnost kao posljedicu ranjavanja. Nerijetko djeca bivaju regrutovana u vojsku, gdje su pod ve\u0107im rizikom da budu povrije\u0111eni ili da povrijede druge. Nedovoljna ishrana, osobito u stanovni\u0161tvu koje je od ranije pothranjeno, dovodi do malnutricije i predisponira slabljenje imunolo\u0161kog sistema. <strong>Lo\u0161i uslovi stanovanja, uz neadekvatnu sanitaciju, dovode do \u0161irenja zaraznih bolesti.<\/strong> Nedostatak lijekova, medicinskog osoblja i odgovaraju\u0107ih centara za zdravstvenu za\u0161titu uzrokuje da je broj oboljelih osoba i smrtnih slu\u010dajeva daleko ve\u0107i nego u mirnodopskim uslovima. Mnogo djece ostaje bez roditelja, bra\u0107e i sestara, prijatelja ili \u010dlanova porodice, a mnoga od djece bez roditeljskog staranja zavr\u0161avaju \u017eive\u0107i na ulici, gdje su izlo\u017eeni ropstvu, zloupotrebi droga i alkohola. Tokom rata, roditelji su obi\u010dno preokupirani borbom za pre\u017eivljavanje i egzistencijalnim problemima, tako da se nedovoljno posve\u0107uju djeci, koja nerijetko sama moraju prona\u0107i smisao i zna\u010denje u doga\u0111ajima koji ih okru\u017euju.<\/p>\n<p><strong>U uslovima sveop\u0161teg razaranja, siroma\u0161tvo i nasilje se upli\u0107u u za\u010darani krug.<\/strong> Obzirom da je infrastruktura obi\u010dno uni\u0161tena, \u0161kolovanje djece je zna\u010dajno o\u0161te\u0107eno, \u0161to ostavlja dugotrajne posljedice na edukaciju i kasnije mogu\u0107nosti zaposlenja, ali i uskra\u0107uje djecu za va\u017ean protektivni mehanizam. Seksualna eksploatacija i nasilje po spolnoj osnovi (osobito silovanje, poni\u017eavanje, fizi\u010dko zlostavljanje, ropstvo, trgovina ljudima), skupa sa pove\u0107anim rizikom od prenosa HIV-a i drugih spolno-prenosivih bolesti, predstavlja zna\u010dajan problem u ratom zahva\u0107enim podru\u010djima (Dupuy and Peters 2010, Machel 1996, Machel 2001).<\/p>\n<hr \/>\n<p>De Jong, J et al<br \/>\n2002 Trauma, War and Violence: Public mental health in socio-economic context. New York, Boston, Dordrecht, London, Moscow: Kluwer Academic Press.<\/p>\n<p>Dupuy, KE and Krijn Peters<br \/>\n2010 War and children: a reference handbook. Santa Barbara, Denver, Oxford: Praeger Security International, ABC Clio<\/p>\n<p>Machel, G<br \/>\n1996 The impact of armed conflict on children. UNICEF. www.unicef.org\/graca\/. Assessed on 01.09.2015<\/p>\n<p>2001 The impact of war on children: a review of progress since the 1996. United Nations Report on the impact of armed conflict on children. London: Hurst.[\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column column_padding=&#8221;no-extra-padding&#8221; column_padding_tablet=&#8221;inherit&#8221; column_padding_phone=&#8221;inherit&#8221; column_padding_position=&#8221;all&#8221; column_element_spacing=&#8221;default&#8221; background_color_opacity=&#8221;1&#8243; background_hover_color_opacity=&#8221;1&#8243; column_shadow=&#8221;none&#8221; column_border_radius=&#8221;none&#8221; column_link_target=&#8221;_self&#8221; gradient_direction=&#8221;left_to_right&#8221; overlay_strength=&#8221;0.3&#8243; width=&#8221;1\/3&#8243; tablet_width_inherit=&#8221;default&#8221; tablet_text_alignment=&#8221;default&#8221; phone_text_alignment=&#8221;default&#8221; bg_image_animation=&#8221;none&#8221; border_type=&#8221;simple&#8221; column_border_width=&#8221;none&#8221; column_border_style=&#8221;solid&#8221; dp_animation=&#8221;&#8221;][vc_widget_sidebar sidebar_id=&#8221;page-sidebar&#8221;][\/vc_column][\/vc_row]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>[vc_row type=&#8221;grid&#8221; full_screen_row_position=&#8221;middle&#8221; column_margin=&#8221;default&#8221; column_direction=&#8221;default&#8221; column_direction_tablet=&#8221;default&#8221; column_direction_phone=&#8221;default&#8221; scene_position=&#8221;center&#8221; text_color=&#8221;dark&#8221; text_align=&#8221;left&#8221; row_border_radius=&#8221;none&#8221; row_border_radius_applies=&#8221;bg&#8221; overlay_strength=&#8221;0.3&#8243; gradient_direction=&#8221;left_to_right&#8221; shape_divider_position=&#8221;bottom&#8221; bg_image_animation=&#8221;none&#8221; is_fss_bg=&#8221;no&#8221;][vc_column column_padding=&#8221;no-extra-padding&#8221; column_padding_tablet=&#8221;inherit&#8221; column_padding_phone=&#8221;inherit&#8221; column_padding_position=&#8221;all&#8221; column_element_spacing=&#8221;default&#8221; background_color_opacity=&#8221;1&#8243; background_hover_color_opacity=&#8221;1&#8243; column_shadow=&#8221;none&#8221; column_border_radius=&#8221;none&#8221; column_link_target=&#8221;_self&#8221; gradient_direction=&#8221;left_to_right&#8221; overlay_strength=&#8221;0.3&#8243; width=&#8221;1\/1&#8243;&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"give_campaign_id":0,"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"Prema Izvje\u0161taju Ujedinjenih nacija o uticaju oru\u017eanih sukoba na djecu, u goru\u0107im konfliktima u svijetu, civili sve vi\u0161e stradaju, a od toga oko polovinu \u017ertava \u010dine djeca mla\u0111a od 18 godina","_seopress_robots_index":"","footnotes":""},"class_list":["post-204","page","type-page","status-publish"],"campaignId":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=204"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5737,"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/204\/revisions\/5737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/warchildhood.org\/ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}