Učesnik programa Armin Husić, učenik Katoličkog školskog centra Ivan Merz u Banjoj Luci, govori o tome kako je učešće u programu oblikovalo njegovo razmišljanje te kako danas vidi obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Njegovu priču pročitajte u nastavku.

Kako se mijenjalo tvoje poimanje mira kroz program? 

I prije same radionice u martu prethodne godine bio sam dovoljno dobro svjestan koliko je mir važan, ali i da je višestruko ugrožen, naročito od onih čija je dužnost da ga brane. Iako je mladost period karakterističan za buntovne ideje i svojevrsni neposluh, radionica mi je pomogla da shvatim kako ništa nije vrijedno devastacije mira u bilo kojoj mjeri ili na bilo kakav način.

Kakva si zapažanja o miru primijetio kod svojih vršnjaka? Da li si primijetio neke promjene o tome kako razgovaraju o miru prije i poslije radionica?

Primjetio sam da je za sve nas “Kreativnost za mir” projekat u kojem se prije svega mnogo uči, te da je upravo stečeno znanje i adekvatna upotreba istog garant očuvanja i širenja mira. Zajedno sa vršnjacima, koji od ranije baštine zdravorazumske ideje, proveli smo niz radionica koje su na sebi svojstven način bile revolucionarne jer mnogi od polaznika istih nisu imali priliku da se ranije susretnu sa konkretnim djelovanjem u pogledu promovisanja nenasilja i mirne komunikacije.

Kako, po tvom mišljenju, treba pristupati obrazovanju o miru u BiH?

Obrazovanju uopšteno treba pristupati reformistički, pa tako i aspektu formalne edukacije koja se odnosi na mir. Neophodno je korjenito izmjeniti pristup koji se fokusira na gradivo, te postepeno odstraniti sve ono što predstavlja maligne svakodnevnosti bosanskohercegovačkog obrazovanja, a to su redom: revizija zvanične istorije, negiranje zločina i pratećih presuda, veličanje ratnih zločinaca, izjednačavanje odgovornosti, zaobilaženje činjenica, nepotrebno koncentrisanje na suvišne detalje ili ukratko, sve ono što koči razvoj obrazovnog procesa, a samim tim i progres budućih generacija.

Ove radionice dio su programa “Kreativnost za mir”, kroz koji smo obučili više od 240 nastavnika i nastavnica, profesora i profesorica, zajedno s njihovim učenicima i učenicama. Nakon završenih treninga, učesnici i učesnice nastavili su prenositi stečeno znanje u svojim školama i zajednicama. Na taj način, znanje koje je započelo u prostorijama treninga došlo je do više od 12.000 učenika i učenica širom Bosne i Hercegovine.

U sklopu ovog programa naši učesnici i učesnice pišu dnevnike u kojima se osvrću na svoja iskustva s vođenjem radionica i promišljaju o miru. 

U Tuzli, Ajla Džambić, učenica Srednje medicinske škole, ističe da promovisanje mira ne znači nužno rješavanje velikih sukoba. Često je, kaže, riječ o tome da nekome pružiš prostor da se izrazi, da ga čuješ i da ga razumiješ.

“Nije jednostavno uvoditi nove stvari u ustaljeni sistem. Neki ljudi možda još uvijek ne razumiju šta radimo, ili zašto to radimo. I to je u redu. Ako smo stvarno predani miru, onda to podrazumijeva i strpljenje, upornost, i spremnost da prihvatimo izazove – pa čak i one koji nas razočaraju,” govori Ajla o iskustvu vođenja radionica.

Za nju je i sam proces učenja drugih donio nova saznanja i lični rast.

“Uvidjeli smo koliko je svaka osoba posebna i koliko se svakoj moramo prilagoditi kako bismo stvorili interakciju,” dodaje ona.

Slična iskustva dijeli i Mak Dujković, učenik Treće gimnazije u Sarajevu, koji opisuje jedan trenutak s radionice koji ga se posebno dojmio.

“Tokom jedne radionice u mojoj školi, posebno mi je ostao u sjećanju razgovor s jednim učenikom koji je inače poznat kao buntovan i vrlo otvoreno izražava nacionalističke stavove. Tokom diskusije o identitetima, konfliktima i granicama, postavljao je provokativna pitanja i branio ideju teritorijalne ekspanzije kao “nužnog prava naroda”. Umjesto da ga odmah osporim, odlučio sam slušati i postavljati pitanja koja su ga navela da dublje razmisli o vlastitim stavovima.

Na kraju radionice, prišao mi je i rekao da je po prvi put osvijestio koliko su ti stavovi zapravo ograničavajući, i da su ga vodili više prema sukobu nego prema samorazvoju. Rekao je da je shvatio da mu nikakva “teritorijalna ekspanzija” neće pomoći da postane bolja verzija sebe, niti će mu donijeti lični mir ili smisao. Taj trenutak mi je pokazao da promjena nije uvijek trenutna, ali da iskren razgovor i prostor za preispitivanje mogu imati dubok i trajan učinak.”

I Ajla je kroz radionice imala priliku vidjeti kako razgovori o miru utiču na njihove vršnjake i vršnjakinje.

“Na kraju radionice neko je rekao: “Mi ovo nikad ne radimo. Nikad ne pričamo ovako. Ali trebali bismo češće.” Ta rečenica mi je ostala urezana. Bila je potvrda da ova radionica nije bila samo još jedna školska aktivnost, nego trenutak stvarne promjene – makar male, ali važne.”

U Banjaluci, još jedan vršnjački edukator nastavlja širiti slične ideje. Armin Husić iz Katoličkog školskog centra “Ivan Merz” kaže da ga je učešće u programu potaklo da razmišlja o dugoročnom angažmanu u oblasti mirovnog rada.

“Mogao bih sebe da zamislim kako ovo radim i za deset godina, ali po mogućnosti sa nekom malo starijom grupom. Smisao svega izgovorenog u svrhe razvijanja mira konačno odbacuje sloj apstraktnosti i dobija konkretan, fizički oblik,” kaže Armin. 

Iskustva iz programa reflektuju se i kroz perspektivu nastavnika i nastavnica. Atina Mušić, nastavnica Osnovne škole “Mirsad Salkić” iz Bužima, kaže da je kao edukatoricu često iznova iznenadi koliko mladi ljudi, kada im se pruži prostor i osjećaj sigurnosti, mogu duboko i zrelo razmišljati o svijetu u kojem žive.

“Ove radionice su mi pokazale da djeca mogu biti nosioci promjene, ako im se vjeruje, ako ih se sluša. I da prošlost, koliko god bila teška, može postati most ka budućnosti, ako je podijelimo na pravi način.”

Rad u okviru programa joj je donio, kaže, duboko osjećanje smisla, jer “raditi s djecom danas znači graditi temelje mira za sutra.”

Radionice i dalje traju, a razgovori o miru nastavljaju se voditi u preko 60 škola širom države. 

“Ideja mira nam je danas izuzetno potrebna. Njoj se može pristupiti na mnogo načina, a važno je da povežemo mlade i odrasle kako bismo je zajedno živjeli”, kaže Tarik Hasanić, profesor u JU Medicinska škola Zenica.

Mladi su u ovom programu imali priliku ne samo učiti, nego i prenositi znanje drugima. “Vidim promjenu u nama, počeli smo bolje izlagati svoja mišljenja, a i učenici su postali zainteresovaniji“, ističe Džan Džider iz iste škole.

Učesnici i učesnice prepoznali su bitnost učenja o miru. “Ovo što ovdje učimo je važno za sve mlade ljude“ kaže Lejla Alimanović iz JU Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo.

Program okuplja škole različitih usmjerenja i profila. “Ovo je ona inkluzija o kojoj svi pričaju, a mi je sada sprovodimo u djelo, gdje pokazujemo da različitosti nisu tu da nas razdvajaju, nego da nas spajaju i da zajedno gradimo bolju budućnost za sve nas”, dodaje profesorica Amira Fejzić iz JU “Srednja škola za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje”, Zenica.

Do sada je programom obuhvaćeno preko 6.000 srednjoškolaca, a s početkom nove školske godine nastavljamo sa aktivnostima.

Projekat KREATIVNOST ZA MIR realizuje se u saradnji sa Centrom za obrazovne inicijative Step by Step, uz podršku Fonda za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF).

Kreiranje vizije: ciljevi, postignuća i naredni koraci

Članovima i članicama odbora – Adisu Salkiću (Federalno ministarstvo kulture i sporta), Amini Krvavac (Muzej ratnog djetinjstva), Samiru Omerefendiću (Fond za izgradnju mira generalnog sekretara UN-a – PBF u BiH) i Steli Vasić (Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH) – predstavljeni su ciljevi i ključne komponente projekta, dosadašnje aktivnosti i postignuti rezultati, kao i planovi za njegov dalji tok.
Također su predstavljeni detalji projekta, uključujući broj učesnika i učesnica, lokalnih zajednica iz cijele BiH koje su uključene, te partnerske organizacije koje sarađuju sa školama kroz edukaciju i kreativni rad s mladima.

Osnaživanje mladih i edukatora širom Bosne i Hercegovine

Ova dvogodišnja inicijativa ima za cilj postaviti temelje za promjenu paradigme mirovnog djelovanja u BiH. Fokus  je na osnaživanju nove generacije mladih lidera i liderki u oblasti izgradnje mira, kao i na dodatnom jačanju kapaciteta mladih mirovnih aktivista i aktivistkinja u više od 20 općina/gradova širom zemlje. Planirana je podrška za značajan broj edukatora i edukatorica iz više od 30 lokalnih zajednica kako bi razvili vještine mirovnog obrazovanja koje mogu prenositi budućim generacijama učenika i učenica.

Tokom višednevnih radionica, učesnici i učesnice su se upoznali s alatima mirovne pedagogije, kako bi ih dalje i sami mogli koristiti u radionicama koje će provesti među svojim vršnjacima u lokalnim zajednicama.

Iskustva s radionica

Amina Bitići iz Vareša istakla je kako joj je najzanimljiviji bio praktični dio obuke, kada su se oprobali u onome što će i sami predavati. 

“Najvažnije mi je da unesem što više pozitivne energije u sve razrede, kako bih i onima kojima ovo možda ne bi bilo interesantno učinila da im bude zanimljivo,” kaže ona.

Mina Vehabović iz Doboj Istoka je pohvalila pristup edukatora: “Bilo je veoma zanimljivo, nije bilo suhoparno, da se radi samo o teoriji. Baš je na lijep način iznešeno i ja planiram to prenijeti svojim vršnjacima na sličan način.”

Posjeta Muzeju ratnog djetinjstva

Kao dio programa, učesnici i učesnice su posjetili i stalnu postavku Muzeja. 

Nastavnik Nedžad Jukan iz Lukavca rekao je da su ga predmeti izloženi u Muzeju vratili u djetinjstvo jer i sam pripada generaciji koja je odrasla u ratu. 

“Dosta stvari me je podsjetilo, što sam ja koristio, što sam doživljavao,” rekao je, dodajući da korištenje priča iz muzejske kolekcije u radionicama utiče na mir, toleranciju, suživot, razumijevanje, shvatanje drugog i drugačijeg i prihvatanje različitosti.

Važan segment programa bila je i razmjena među mladima iz različitih dijelova BiH. Nastavnica Alma Mahmutović iz Vareša ističe da su pojedini učenici došli s predrasudama, ali da su ih tokom susreta i rada zajedno prevazišli:  “Ove radionice su fantastičan način da se djeca povežu, da nauče šta je to mir.”

U narednoj fazi, učenici će sprovesti radionice u svojim školama, uz podršku mentora i mentorki iz Muzeja ratnog djetinjstva i partnerskih organizacija.

Radionica je okupila 31 učesnika i učesnicu iz različitih škola i opština širom Bosne i Hercegovine, koji su tokom trodnevne obuke, sastavljene od osam interaktivnih sesija, imali priliku da se upoznaju s inovativnim alatima za izgradnju mira.

Učiteljica Sanja Tomić iz Osnovne škole “Sveti Franjo” u Tuzli podijelila je svoje utiske o tehnikama s treninga: “Vratimo se u cipele djeteta, onog djeteta koje čuvamo u sebi i počnemo zapravo da sve oko sebe posmatramo očima djeteta. Tada zapravo, po meni, počinje proces učenja”.

Inovativne metode

Edukatori Merima Ražanica iz Muzeja ratnog djetinjstva (MRD) i Namir Ibrahimović iz Step by Step-a obučili su učesnike i učesnike inovativnim i interaktivnim tehnikama i metodama podučavanja, kao što su teatar slika, linija mišljenja, te upotreba videoigara, kroz koje su obrađivali teme poput stereotipa, predrasuda i pravde. 

“Trening je bio vrlo uspješan – svi učesnici su pokazali veliki interes i angažman u učenju novih tehnika za izgradnju mira. Mnogi su nakon treninga istakli kako im je motivacija dodatno porasla, te da su sada još entuzijastičniji u namjeri da prenesu stečeno znanje svojim učenicima”, rekla je Ajla Fazlić, koja radi na monitoringu i evaluaciji aktivnosti u ovom projektu. 

“Kreativnost za mir” dio je šireg projekta “Mirovne priče”, koji MRD sprovodi u saradnji s lokalnim partnerima uz podršku Fonda za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF).

“KREATIVNOST ZA MIR”: Poziv za prijave na novu liniju projekta 

U okviru projekta realizovat će se treninzi i stručno usavršavanje koje će učesnicima i učesnicama omogućiti da postanu lideri u izgradnji mira u svojim učionicama, školama i zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Naš cilj je doprinijeti izgradnji društva pozitivnog mira. Projekat će učesnicima i učesnicama pružiti priliku za izgradnju novih kompetencija i usvajanje novih znanja, dajući im vještine i materijale za samostalnu realizaciju transformativnih mirovnih radionica u njihovim učionicama.

Planirane aktivnosti tokom trajanja projekta
● Trodnevni trening
● Realizacija mirovnih radionica u učionicama na osnovu materijala dobijenih
tokom treninga
● Online mentorski susreti sa projektnim timom
● Jednodnevni završni događaj i podjela certifikata

Uslovi za prijavu
● Zaposlenost na neodređeno vrijeme u odgojno-obrazovnoj ustanovi
na teritoriji Bosne i Hercegovine.
● Direktni rad sa učenicima i učenicama bilo kroz razrednu ili
predmetnu nastavu.

Rok za prijavu 10. 12. 2024.

Kliknite ovdje za više detalja i prijavu

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja ili nedoumica u vezi sa projektom i vašim
učešćem možete se javiti na e-mail: education@warchildhood.org

____
Organizator projekta:
Muzej ratnog djetinjstva

Partner:
Centar za obrazovne inicijative Step by Step

Podržava:
Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF)

Zašto je važno mirovno obrazovanje

Mirovno obrazovanje podrazumijeva razvoj emocionalne inteligencije, promicanje kritičkog mišljenja i poticanje učenika na preispitivanje predrasuda, stereotipa i uvriježenih stavova. Muzej ratnog djetinjstva prepoznaje važnost ovog pristupa i razvija edukativne aktivnosti i kreativne radionice kako bi osvijestio potrebu za izgradnjom svijeta u kojem buduće generacije mogu živjeti u miru.

Merima Ražanica, koordinatorica obrazovnih aktivnosti Muzeja, pojašnjava: „Muzej ratnog djetinjstva kao kulturna institucija omogućava sveobuhvatan prostor i resurse za učenje o miru; s jedne strane on daje historijski i kulturalni kontekst  mirovnom obrazovanju kroz svoju kolekciju, dok s druge strane zbog raznolikosti svoje kolekcije također predstavlja siguran prostor za dijalog o osjetljivim temama. Pored toga, s obzirom na sadržaje koje prezentuje, omogućava razvoj empatije i razumijevanja, što su neophodni preduvjeti za izgradnju mira i dijalog.“

U središtu obrazovnih aktivnosti Muzeja su radionice prilagođene različitim uzrastima, počevši od učenika trećih razreda osnovne škole do srednjoškolaca. Radionice su osmišljene kako bi mlade potakle na dijalog o njihovoj ulozi u izgradnji mira, pomažući im da reflektiraju vlastita iskustva i emocije, što vodi ka dubljem razumijevanju ljudskih posljedica konflikta.

Jedna učenica iz Bijelog Polja kod Mostara, koja je učestvovala na radionici, je rekla: „Naučila sam biti svjesna svojih postupaka i predrasuda.“ Drugi učenik iz Kalesije izjavio je da mu je bilo zabavno učiti kroz radionicu.

Podrška za nastavnike

Muzej nije fokusiran samo na djecu – posvećen je i podršci nastavnicima u njihovoj ulozi graditelja mira. Kroz Centar za edukaciju o miru i pravdi, Muzej nudi resurse i planove aktivnosti koji pomažu nastavnicima da integriraju obrazovanje o miru u svoje učionice. Ovi materijali, koje razvijaju stručnjaci za obrazovanje, pomažu nastavnicima u vođenju učenika kroz složene diskusije o konfliktima, empatiji i ljudskim pravima.

Posjete nastavnika Muzeju su također uvijek dobrodošle. Ana Radaković, projektna asistentica u beogradskom centru Grad – Evropskom centru za kulturu i debatu, nedavno je dovela grupu nastavnika iz Srbije u posjet Muzeju. Radaković naglašava važnost ovih interakcija u smislu znanja koje nastavnici mogu prenijeti učenicima: „Mislim da je pre svega ključ upoznavanje. Ljudi koji se poznaju, koji dele neko iskustvo, to je osnova. Jako je bitno da toj djeci, mladima, se prenese, da oni percepiraju da postoji neko drugi. Da je ta osoba koja se nalazi s druge strane dete isto kao i ti. Koje će u jednom trenutku biti teenager, koji će odrasti i tako dalje. Mislim da se susretom i upoznavanjem tuđih priča, mnogo težim čini da se ta deca onda usmere na neku drugu stranu.”

Ivana Popo, nastavnica iz JU O.Š. „Bijelo Polje“ Potoci Mostar, podijelila je svoje iskustvo kada je posjetila Muzej s razredom: „Isprva su učenici bili rezignirani i nezainteresirani jer je to ‘samo još jedan muzej’ ali po početku radionica na njihovim licima sam primijetila iznenađenost i zainteresiranost. Drugačijim i prijatnim pristupom je djeci dočarano zajedništvo i solidarnost. Mirovno obrazovanje je od presudne važnosti za naše prostore i našu djecu. Našom posjetom Muzeju ratnog djetinjstva, učenici su shvatili da svako dijete iz ratnom zahvaćenog područja nosi iste traume, strahove i jednu jedinu želju -mir.“

Saradnjom sa školama, Muzej predstavlja alternativni prostor za edukaciju koji može nadopuniti ono s čime se učenici i učenice susreću u školskim klupama. Merima Ražanica navodi da su sadržaji iz sfere mirovnog obrazovanja u okviru zvaničnih nastavnih planova i programa u različitim kantonima u Bosni i Hercegovini jako podzastupljeni ili su pokriveni kroz nekoliko nastavnih jedinica u pojedinim nastavnim predmetima kao što su Građansko obrazovanje ili Društvo, kultura, religija u okviru osnovne škole, ili kroz određene nastavne jedinice u srednjim školama kroz predmete Sociologije i Građanskog obrazovanja/Demokratije i ljudskih prava.

„U tom kontekstu Muzej predstavlja alternativni prostor za edukaciju, koji je komplementaran kako predmetu historije, tako i drugim predmetima iz sfere društvenih nauka, i daje im priliku da sadržaj o kojem u učionicama često uče kroz statistike, brojke, datume, definicije, povežu sa svojim životima, životima ljudi u njihovoj zajednici i svijetu kako u prošlosti tako i danas, i inspiriše ih na aktivno djelovanje“, kaže Ražanica.

Dugoročni uticaj mirovnog obrazovanja

Lekcije naučene u Muzeju nadilaze učionicu. Uključivanjem učenika u diskusije, Muzej pomaže u oblikovanju budućih lidera koji su empatičniji, otvoreniji i spremniji na suočavanje s izazovima života u svijetu punom različitosti. Kako učenici promišljaju o svojim iskustvima – kroz izložbe i strukturirane radionice – postaju svjesniji vlastite odgovornosti za izgradnju mira u svojim zajednicama.

Profesor iz Osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ u Sarajevu kaže da je Muzej odlično mjesto za poimanje i shvatanje rata iz ugla djeteta, te navodi da bi posjeta Muzeju ratnog djetinjstva trebala biti dio godišnjeg plana i programa svih osnovnih i srednjih škola.“

Poziv na zajedničku izgradnju mira

Više od 5.000 djece godišnje učestvuje u edukativnim aktivnostima Muzeja. Kroz radionice koje potiču empatiju, solidarnost i međusobno razumijevanje, Muzej ostaje ključni resurs za nastavnike koji žele integrirati obrazovanje o miru u svoje učionice.

U okviru našeg najnovijeg projekta, Kreativnost za mir, Muzej će dodatno podržati ovu misiju osnaživanjem nastavnika i učenika širom Bosne i Hercegovine da postanu aktivni graditelji mira. Kroz kreativne radionice i specijalizovane obuke, ovaj projekat će podržati nastavnike u vođenju svojih učenika ka transformaciji zajednica i poticanju pozitivnog mira. Za više informacija o Kreativnosti za mir ili prijavu za učešće, posjetite našu web-stranicu.

“Kreativnost za mir” predstavlja novu paradigmu u mirovnim inicijativama, koja spaja kreativnost s mirovnim obrazovanjem za učenike/ice i nastavno osoblje širom Bosne i Hercegovine. Kroz interaktivne radionice, nastavno osoblje i učenici/ice se upoznaju s konceptima i praktičnim vještinama izgradnje mira, pretvarajući učionice u dinamične prostore gdje učenici mogu istraživati i dijeliti svoja razmišljanja o miru, pravdi i društvenoj odgovornosti.

Benefiti za profesore i profesorice

Ovaj projekat ne samo da popunjava prazninu u formalnom obrazovnom nastavnom planu i programu, već i nastavnom osoblju pruža ključne pedagoške alate da inspirišu mlade ljude kao graditelje mira. Kako Namir Ibrahimović, program menadžer u CEI Step by Step, objašnjava: “Nastavnici će ovladati različitim metodama aktivne učionice, diskutirat će, zajedno s učenicima/icama o oblicima poučavanja; uporedit će svoju nastavnu praksu s novnoaučenim metodama, dobiti ideje za rad u učionici i kroz iskustvo same obuke, učiti zajedno s učenicima i pomagati im u osmišljavanju replikacionih radionica u školi”. Ova obuka, prema Ibrahimoviću, nudi model za stručno usavršavanje nastavnog osoblja koji kombinuje teorijsku osnovu, praktičnu primjenu, replikaciju i mentorsku podršku.

Oslanjajući se na dugogodišnje veze sa školama širom zemlje, Muzej ratnog djetinjstva prepoznao je potrebu za strukturiranim nastavnim planom i programom mirovnog obrazovanja. Kako Merima Ražanica, koordinatorica edukativnih aktivnosti u Muzeju, navodi: “Kroz dugogodišnju blisku saradnju sa školama iz čitave Bosne i Hercegovine prepoznali smo potrebu za dodatnim sadržajima iz sfere mirovnog obrazovanja koje je sporadično zastupljeno u nastavnim kurikulumima u osnovnim i srednjim školama”. Ona objašnjava da ovaj projekat nudi ključne resurse za podučavanje nenasilnom rješavanju sukoba, ljudskim pravima i demokratskoj participaciji – vještinama koje su od vitalnog značaja za izgradnju kulture mira i inkluzivnosti.

Nastavno osoblje koje budu učestvovalo u ovom projektu proći će kroz transformativno iskustvo zajedno sa svojim učenicima/icama. Ibrahimović ističe da će dobiti uvid u nove metode aktivne učionice, upoređivati svoje prakse sa ovim pristupima i zajednički osmišljavati radionice koje će podijeliti u svojim školama. “Ovakva obuka,” kaže on, “putokaz je kako bi se trebalo organizovati stručno usavršavanje nastavnika koje ima svoju teorijsku osnovu, praktičnu primjenu, replikaciju i mentorsku podršku”. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da i nastavnici/ice i učenici/ice postanu mirovni edukatori/ice, sudjelujući dijalogu koji njeguju pozitivne vrijednosti i posvećenost miru.

Novi model za mirovne inicijative

Osnaživanjem mladih da postanu aktivni učesnici/ice u svojim zajednicama, “Kreativnost za mir” ima potencijal da postane model inkluzivnog mirovnog djelovanja, otvarajući dijalog koji ne samo da obogaćuje obrazovno iskustvo već i jača društvene veze.

“Osmišljene radionice produbljuju značenje pojma “mir” i propituju koji su preduvjeti, koje kompetencije kod djece treba razvijati kako bismo osigurali da mir bude dominatna vrijednost u bh. društvu”, kaže Namir Ibrahimović.

Kroz mentorstvo i vršnjačku edukaciju, ovaj projekat pruža nastavnicima i učenicima konkretne alate za prepoznavanje prepreka miru u njihovim zajednicama i inspiriše ih da aktivno djeluju kako bi doprinijeli pozitivnim promjenama u društvu.

“Ove radionice će mladima ponuditi okvir za prepoznavanje problema i prepreka koje u njihovim zajednicama i lokalnim sredinama opstruiraju stvaranje i njegovanje pozitivnog mira, i inspirisati ih da se angažuju na njihovom rješavanju i transformaciji za opće dobro”, kaže Merima Ražanica.

Za nastavno osoblje širom Bosne i Hercegovine, ovo je prilika da učestvuju u transformaciji obrazovanja i osnaže mladu generaciju posvećenu vrijednostima mira i empatije – principima koji su ključni za izgradnju inkluzivnijeg, pravednijeg i mirnijeg društva.

Za više informacija i prijavni formular, posjetite našu web-stranicu.