Muzej ratnog djetinjstva organizovao je simpozij pod nazivom “Obrazovne aktivnosti u muzeju: Novi pristupi i perspektive” 17. i 18. oktobra 2024. godine, uz uฤeลกฤe 27 uฤesnika iz Bosne i Hercegovine i regiona. Dogaฤaj je obuhvatio prezentacije i radionice vodeฤih struฤnjaka iz oblasti muzeologije, fokusirajuฤi se na inovativne i inkluzivne obrazovne prakse u muzejima. Poseban naglasak stavljen je na inkluzivnost, posebno u radu s osobama s invaliditetom, istiฤuฤi kako muzeji mogu stvoriti pristupaฤne prostore koji potiฤu uฤeลกฤe i angaลพman svih pojedinaca, bez obzira na njihove sposobnosti.
Simpozij je iniciran i organizovan u saradnji s Anidom Manko, prvom dobitnicom stipendije “Lejla Hairlahoviฤ-Huลกiฤ”.
Ekspertske sesije na simpoziju
Simpozij je zapoฤeo uvodnim izlaganjem Dragana Kiurskog iz Narodnog muzeja Kikinda, Srbija, koji je govorio o ulozi muzejskog teatra kao interpretativnog alata i obrazovnog resursa. Kiurski je pratio razvoj muzejskog teatra od 19. do 21. stoljeฤa, istiฤuฤi njegov obrazovni potencijal i vaลพnost angaลพmana posjetitelja kroz dramske forme.
Anida Manko odrลพala je dvije sesije: “Koncept UDL-a u muzejskom okruลพenju” i “Resursi UDL-a u muzeju”. Manko je naglasila kako principi UDL-a, temeljeni na inkluzivnosti, mogu unaprijediti muzejsko obrazovanje stvaranjem jednakih prilika za uฤenje za sve. Takoฤer je vodila praktiฤnu radionicu na kojoj su uฤesnici istraลพivali primjenu ovih principa u saradnji sa ลกkolskim nastavnim planovima i programima.
Aida Veลพiฤ, direktorica Balkanske mreลพe muzeja, podijelila je primjere projekata i aktivnosti koje unapreฤuju pristupaฤnost muzeja i jaฤaju njihovu obrazovnu ulogu. Njen rad je pruลพio uvid u to kako muzeji mogu postati inkluzivniji i temeljeniji na pristupaฤnosti kao osnovnoj vrijednosti.
Amina ล urkoviฤ, koordinatorica arhiva u Muzeju ratnog djetinjstva, govorila je o tome kako inkluzivne muzejske aktivnostiย mogu pomoฤi u borbi protiv stereotipa o osobama u pokretu u Bosni i Hercegovini, koji su posebno prisutni od 2018. godine. Naglasila je transformativnu ulogu muzeja u stvaranju empatije ฤak i kada postoje jeziฤke barijere.
Aida ล arac Berbiฤ iz Umjetniฤke galerije BiH je prezentirala ulogu umjetniฤkih i multisenzornih aktivnosti u muzejima u poticanju liฤnog razvoja i socijalne inkluzije. Predstavila je programe poput aplikacije ArtSee, koja unapreฤuje pristupaฤnost za osobe s razvojnim invaliditetom.
Merima Raลพanica, koordinatorica obrazovnih programa Muzeja ratnog djetinjstva, vodila je radionicu o kreativnim metodologijama za razvoj empatije i razumijevanja u muzejima, koristeฤi tehnike teatra slika Augusta Boala.
Muzejski pedagozi iz drugih muzeja u Bosni i Hercegovini su odrลพali sesiju na kojoj su podijelili prakse i iskustva koja su se pokazala uspjeลกnima.
Utisci uฤesnika
“Najviลกe me zanima muzejska edukacija u smislu muzejske pedagogije, te kako to prenijeti najmlaฤim posjetiocima. Historijski muzej BiH se bavi teลกkom temom – ratom ’92-’95, i uvijek traลพimo nove naฤine da uฤemo u taj koncept muzejske edukacije, ali da ne bude na neki teลพak naฤin da predstavimo djeci istoriju, veฤ da kroz neku igru i drugaฤije perspektive predoฤimo ono ลกto mi baลกtinimo u Muzeju” rekla je Emina ฤalija iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Sliฤno je izjavio i Alen Nuhanoviฤ iz Zemaljskog muzeja BiH: “Ovo ฤe mi sigurno biti od koristi da u narednim programima koji ฤu osmiลกljavati unesem neke ideje, novitete i inovacije sa kojima sam ovdje imao priliku da se upoznam, da vidim na koji naฤin da to provedim i implementiram u svojoj praksi”.
Simpozij je zavrลกen okruglim stolom gdje su uฤesnici podijelili svoja iskustva i razgovarali o buduฤim pravcima u muzejskoj pedagogiji. Ovaj dogaฤaj je pokazatelj posveฤenosti Muzeja ratnog djetinjstva unapreฤenju inkluzivnih obrazovnih praksi i njegove uloge kao vitalnog resursa za edukatore i ลกiru zajednicu.