Muzej ratnog djetinjstva organizovao je simpozij pod nazivom “Obrazovne aktivnosti u muzeju: Novi pristupi i perspektive” 17. i 18. oktobra 2024. godine, uz učešće 27 učesnika iz Bosne i Hercegovine i regiona. Događaj je obuhvatio prezentacije i radionice vodećih stručnjaka iz oblasti muzeologije, fokusirajući se na inovativne i inkluzivne obrazovne prakse u muzejima. Poseban naglasak stavljen je na inkluzivnost, posebno u radu s osobama s invaliditetom, ističući kako muzeji mogu stvoriti pristupačne prostore koji potiču učešće i angažman svih pojedinaca, bez obzira na njihove sposobnosti.
Simpozij je iniciran i organizovan u saradnji s Anidom Manko, prvom dobitnicom stipendije “Lejla Hairlahović-Hušić”.
Ekspertske sesije na simpoziju
Simpozij je započeo uvodnim izlaganjem Dragana Kiurskog iz Narodnog muzeja Kikinda, Srbija, koji je govorio o ulozi muzejskog teatra kao interpretativnog alata i obrazovnog resursa. Kiurski je pratio razvoj muzejskog teatra od 19. do 21. stoljeća, ističući njegov obrazovni potencijal i važnost angažmana posjetitelja kroz dramske forme.
Anida Manko održala je dvije sesije: “Koncept UDL-a u muzejskom okruženju” i “Resursi UDL-a u muzeju”. Manko je naglasila kako principi UDL-a, temeljeni na inkluzivnosti, mogu unaprijediti muzejsko obrazovanje stvaranjem jednakih prilika za učenje za sve. Također je vodila praktičnu radionicu na kojoj su učesnici istraživali primjenu ovih principa u saradnji sa školskim nastavnim planovima i programima.
Aida Vežić, direktorica Balkanske mreže muzeja, podijelila je primjere projekata i aktivnosti koje unapređuju pristupačnost muzeja i jačaju njihovu obrazovnu ulogu. Njen rad je pružio uvid u to kako muzeji mogu postati inkluzivniji i temeljeniji na pristupačnosti kao osnovnoj vrijednosti.
Amina Šurković, koordinatorica arhiva u Muzeju ratnog djetinjstva, govorila je o tome kako inkluzivne muzejske aktivnosti mogu pomoći u borbi protiv stereotipa o osobama u pokretu u Bosni i Hercegovini, koji su posebno prisutni od 2018. godine. Naglasila je transformativnu ulogu muzeja u stvaranju empatije čak i kada postoje jezičke barijere.
Aida Šarac Berbić iz Umjetničke galerije BiH je prezentirala ulogu umjetničkih i multisenzornih aktivnosti u muzejima u poticanju ličnog razvoja i socijalne inkluzije. Predstavila je programe poput aplikacije ArtSee, koja unapređuje pristupačnost za osobe s razvojnim invaliditetom.
Merima Ražanica, koordinatorica obrazovnih programa Muzeja ratnog djetinjstva, vodila je radionicu o kreativnim metodologijama za razvoj empatije i razumijevanja u muzejima, koristeći tehnike teatra slika Augusta Boala.
Muzejski pedagozi iz drugih muzeja u Bosni i Hercegovini su održali sesiju na kojoj su podijelili prakse i iskustva koja su se pokazala uspješnima.
Utisci učesnika
“Najviše me zanima muzejska edukacija u smislu muzejske pedagogije, te kako to prenijeti najmlađim posjetiocima. Historijski muzej BiH se bavi teškom temom – ratom ’92-’95, i uvijek tražimo nove načine da uđemo u taj koncept muzejske edukacije, ali da ne bude na neki težak način da predstavimo djeci istoriju, već da kroz neku igru i drugačije perspektive predočimo ono što mi baštinimo u Muzeju” rekla je Emina Čalija iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Slično je izjavio i Alen Nuhanović iz Zemaljskog muzeja BiH: “Ovo će mi sigurno biti od koristi da u narednim programima koji ću osmišljavati unesem neke ideje, novitete i inovacije sa kojima sam ovdje imao priliku da se upoznam, da vidim na koji način da to provedim i implementiram u svojoj praksi”.
Simpozij je završen okruglim stolom gdje su učesnici podijelili svoja iskustva i razgovarali o budućim pravcima u muzejskoj pedagogiji. Ovaj događaj je pokazatelj posvećenosti Muzeja ratnog djetinjstva unapređenju inkluzivnih obrazovnih praksi i njegove uloge kao vitalnog resursa za edukatore i širu zajednicu.