Tim Muzeja

Osnivač i generalni direktor Muzeja ratnog djetinjstva. Nakon višegodišnjeg rada na knjizi 'Djetinjstvo u ratu', Halilović je pristupio osnivanju Muzeja ratnog djetinjstva. Od male lokalne inicijative razvio je Muzej u nagrađivanu međunarodnu organizaciju s uredima u četiri države. Jasminko je autor ili urednik nekoliko knjiga prevedenih na šest jezika. Magistar je finansijskog menadžmenta i doktorski kandidat u oblasti muzejskog menadžmenta. Bio je gost predavač na vodećim univerzitetima i konferencijama u više od petnaest država. Objavljivao je u akademskim žurnalima i vodećim medijima poput The Huffington Posta i Asahi Shimbuna. Prvi je Bosanac kojeg je magazin Forbes uvrstio na svoju prestižnu listu ’Forbes 30 ispod 30′. Godine 2023. odabran je među 40 evropskih lidera ispod 40 godina (EYL40). Prije Muzeja ratnog djetinjstva osnovao je nekoliko organizacija i privatnih kompanija. Hobi su mu putovanja: od 18. godine putuje s ciljem da posjeti sve države svijeta. Do sada je posjetio 90 država.

Amina Krvavac bila je članica malog inicijalnog tima koji je vodio dvogodišnju inicijativu proizašlu iz lokalne zajednice, a koja je rezultirala otvaranjem Muzeja 2017. godine.
Amina je studirala međunarodne odnose na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, te dječija prava na Univerzitetu u Ženevi. Posvećena je razvoju izložbi i radionica koje podstiču otvoren i promišljen dijalog, istovremeno jačajući ulogu muzeja kao prostora za društveno iscjeljenje i pomirenje.
Amina je članica Upravnog odbora evropske mreže International Coalition of Sites of Conscience, koja okuplja muzeje, historijska mjesta i inicijative sjećanja te povezuje prošla iskustva sa savremenim pokretima za ljudska prava. Također je članica Upravnog odbora European Museum Forum, koji promoviše izvrsnost i inovacije u evropskom muzejskom sektoru te upravlja nagradom European Museum of the Year Award (EMYA), gdje obavlja funkciju predsjedavajuće Upravnog odbora.

Svitlana Osipchuk podučava historijske discipline na Odsjeku za historiju Politehničkog instituta u Kijevu od 2013. godine. Od 2016. godine počinje raditi u nevladinom sektoru i to u oblasti neformalnog obrazovanja, odnosno ljudskih prava i podučavanja o historiji Holokausta, a potom u organizaciji čiji je cilj izgradnja novinarske zajednice u Istočnoj Ukrajini. Učesnica je projekta AMCHA-Njemačka za 2019 i 2020 godinu organizovanog za profesionalce koji rade sa skupinama koje su bile izložene kolektivnoj traumi i nasilju u Ukrajini. Svitlana se zalaže za važnost brige za mentalno zdravlje, te brige u relaciji sa traumatičnom prošlošću. U slobodno vrijeme voli putovati po Ukrajini i provoditi vrijeme s prijateljima.

Nakon 28 godina rada u Kući Anne Frank u Amsterdamu, gdje je bio vodio programe treninga nastavnika i razvoj kurikuluma, Barry sada radi s Muzejom ratnog djetinjstva s ciljem unapređenja i daljeg razvoja edukativnih programa Muzeja. Od 2020. je glavni urednik međunarodnog akademskog žurnala Interkulturalna Edukacija, predsjednik je Međunarodne Asocijacije za interkulturalnu edukaciju (IAIE), i član upravnog odbora SIRIUS mreže. Radio je kao viši konsultant za ODIHR, FRA i Evropsku komisiju. Bio je vodeći autor izvještaja NESET II iz 2015. godine pod nazivom "Edukativne politike i prakse za podsticanje tolerancije, poštovanja za različitosti i građanske odgovornosti za djecu i mlade u Evropskoj uniji". Bio je tim lider za projekt Evropske komisije koji je mapirao kako institucije inicijalne edukacije nastavnika pripremaju buduće nastavnike za rad u raznolikim učionicama. Od 2010. godine je član žirija za prestižnu UNAOC-BMW interkulturalnu nagradu za inovaciju, a od 2013. i predsjedavajući žirija.

Nakon završenog studija iz oblasti političkih nauka i sociologije, Ajnura je završila istraživački master studij iz historije na Royal Holloway, Univerzitetu u Londonu. Tamo se bavila istraživanjem i dokumentiranjem usmene povijesti 1992-1995 rata u BIH, sa fokusom na propitivanje politike identiteta. Njeni istraživački interesi leže u presjeku historije, roda, i mirovnih i konfliktnih studija. Rad u Muzeju joj omogućava da svoje akademske i istraživačke interese dovede u dodir sa stvarnim ljudima i njihovim životima.

Po završetku studija Historije umjetnosti na Univerzitetu u Zadru Ivana seli u Švedsku i počinje raditi u Vandalorumu, muzeju savremene umjetnosti i dizajna. Na Univerzitetu u Gothenburgu upisuje master program Konzervacije kulturnog naslijeđa koji završava 2020. godine. Tokom studija Ivana je uključena u nekoliko istraživačkih projekata pri Univerzitetu u Gothenburgu, kao i Fondaciji “Kulturno naslijeđe bez granica BiH”, te se posvećuje istraživanju uloge kulturnog naslijeđa, kao i njegove konzervacije i zaštite u konfliktnim i post-konfliktnim zonama.
Ivana je uključena u istraživačke aktivnosti Muzeja, te radu s kolekcijom. Ivana svoje slobodno vrijeme obično posvećuje jelu. 🙂

Merima je završila dodiplomski i master studij iz jezika i književnosti, a obrazovanjem se počela baviti kroz novinarski rad za časopis Školegijum i Fondaciju kreativni razvoj pišući i izvještavajući o temama vezanim za politike obrazovanja. U osmišljavanju edukativnih materijala za podučavanje o izgradnji mira vidi svoj doprinos izgradnji i očuvanju mira u BiH. Ispunjava je čitanje i porodica.

Mersiha je profesorica književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Studij je završila na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Ima bogato iskustvo u radu s djecom, koje s velikim entuzijazmom primjenjuje kroz edukativne aktivnosti Muzeja ratnog djetinjstva. Uživa u čitanju i druženju sa najmlađim posjetiocima Muzeja. Opuštaju je boravak u prirodi, kuhanje i reciklaža.

Šejla je završila studij engleskog jezika i književnosti, što je rezultat njene ljubavi prema stranim jezicima. Njena karijera je krenula u drugom pravcu. i sada je iza nje skoro osamnaest godina rada u polju finansija i administracije. Šejla obožava sve što je vezano za turizam i voli da putuje. Sada, kao koordinatorica administracije i finasija Muzeja ratnog djetinjstva dobila je šansu da kombinuje sve što voli. Engleski jezik koristi aktivno i na taj način usavršava svoje znanje. Razvija svoje vještine u polju administracije i finansija i ima priliku da doprinese razvoju turizma i kulture u svojoj zemlji. Priroda i fotografija su njena velika strast. Zaljubljena je u svoje dvije kćerke i uživa provodeći vrijeme s njima.

Amina je završila dodiplomski i master studij Kriminologije, na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. Timu Muzeja prvi put se pridružuje u julu 2018. godine kao volonterka, a nakon toga se usmjerava na rad s ljudima u pokretu u migrantskim kampovima u Bosni i Hercegovini. Završila je master studij “Conflict Management and Humanitarian Action” na Univerzitetu u Sieni u okviru projekta “Mediterranean Frontier of Peace, Education and Reconciliation”. Ovaj projekat, koji organizuju nevladina organizacija Rondine Citadella della Pace i Italijanska biskupska konferencija (CEI), u fokus stavlja kreativnu transformaciju konflikta, a dio svog projektnog istraživanja Amina je realizirala upravo u Muzeju ratnog djetinjstva.

Amina učestvuje u edukativnim aktivnostima Muzeja, a uključena je i u rad sa kolekcijom. U slobodno vrijeme voli čitati i šetati, a uvjerena je da punk još uvijek nije mrtav.

Justyna Górniak upravlja digitalnim aspektom rada Muzeja ratnog djetinjstva. Diplomirala je novinarstvo, a magistrirala na Evropskom regionalnom masteru Demokratije i ljudskih prava u Jugoistočnoj Evropi (ERMA). Prevela je knjigu “Djetinjstvo u ratu” na poljski jezik 2012. godine. Ima višegodišnje iskustvo u novinarstvu, kao i u nevladinom, marketinškom, te tehnološkom sektoru. U slobodno vrijeme uživa u planinarenju i prirodi.

Katarina je menadžerica programa u Muzeju. Vodi razvoj i implementaciju programskih aktivnosti, gradi partnerstva i radi na dugoročnom planiranju programa i odnosima s donatorima. Sa više od 20 godina iskustva u sektoru civilnog društva, intenzivno je radila na pitanjima mladih, razvoju organizacija i osnaživanju mladih Zapadnog Balkana i šire. Kao strastvena trenerica i posvećena omladinska radnica, u svoj rad unosi jedinstven spoj strateškog promišljanja i iskustva s terena. Duboko je posvećena priznavanju omladinskog rada u Bosni i Hercegovini, vjerujući da je on snažan alat za promjene i razvoj.

Katarina ima obrazovanje iz omladinskog rada i liderstva, a trenutno studira socijalni rad. Kada ne vodi projekte ili inspirira mlade, vjerovatno je iza kamere, na koncertu, ili negdje na planinarskoj stazi, uvjeravajući sebe da je to bila dobra ideja.

Teuta je stekla zvanje bachelora na Mašinskom i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i trenutno završava master studij “Conflict Management and Humanitarian Action” na Univerzitetu u Sieni. Prije nego se pridružila timu MRD-a, Teuta je devet mjeseci boravila u gradiću Rondine u Italiji kao učesnica programa “Mediteran: granica mira, učenja i pomirenja” koji implementira Rondine Citadella della Pace. Njeno istraživanje pri MRD-u stavlja u fokus dokumentovanje ratnih iskustava nacionalnih manjina u BiH.

U domeni ličnog Teuta ističe da se do sada susrela sa više od 1.000 mačaka, te se raduje još mnogim takvim poznanstvima u budućnosti. Također, Teuta za sebe kaže da je Hallyu fan, jer prati korejsku kulturu već više od decenije.

Dan je irski spisatelj, novinar i urednik. Stekao je diplomu na Trinity College-u, na Univerzitetu u Dublinu, a njegovi tekstovi objavljivani su na nekoliko stranica i portala, uključujući The Irish Times, Oprah.com, GQ, The Los Angeles Review, te Guernica. Urednik je stranice Literary Hub i autor romana Restless Souls kojeg je Entertainment Weekly uvrstio na listu 10 izvrsnih romana prvijenaca u 2018. godini, a čija se radnja odvija u Sarajevu. Izvorno iz Dublina, Dan sada provodi vrijeme na relaciji Jackson, Wyoming – Austin, Texas, zajedno sa svojom ženom Téom i njihovim psom Gullyjem.

Nadira Ćurulija je eksterna edukatorica i učestvuje u implementaciji radionica izgradnje mira sa mladim ljudima i djecom u sklopu grupnih i školskih posjeta Muzeju. Diplomirala je međunarodne odnose i diplomatiju, te ima preko 8 godina iskustva u radu sa nevladinim i međuvladinim organizacijama koje su specijalizovane za mirovno obrazovanje, izgradnju mira, pomirenje, interkulturalno učenje i dijalog. U slobodno vrijeme voli da čita knjige, ide u teretanu i juri mačke.

Amar Hamzić je eksterni edukator odgovoran za implementaciju edukativnih radionica izgradnje mira sa mladima i djecom. Amar ima više od 9 godina iskustva u radu s mladima i radi na razvoju i implementaciji obrazovnih programa za mlade, zasnovanih na neformalnom i iskustvenom učenju, sa posebnim naglaskom na teme izgradnje mira i pomirenja. U slobodno vrijeme Amar voli da igra tenis, planinari i putuje.

Kao eksterna edukatorica u muzeju, Lejla Pleh provodi radionice i aktivnosti koje podstiču mlade ljude na aktivno učešće u izgradnji mira. Diplomirala je filozofiju i izgradila karijeru na poljima novinarstva i komunikacija, s primarnim fokusom na tranzicijsku pravdu u kontekstu kulturoloških fenomena. Vjeruje da je kritičko promišljanje ključ do zasnivanja društvene odgovornosti, principa kojim se vodi i u novinarstvu i u izgradnji mira. Lejla je licencirana radio-amaterka i uživa u stvaranju kolaža od starih novina i časopisa.

Aida Sejdić-Melezović radi kao profesorica u Drugoj gimnaziji Sarajevo. Aktivna je učesnica i organizatorica brojnih programa i projekata za djecu i mlade, posebno u oblastima društveno-korisnog i humanitarnog rada, kulture i ekologije. Volonterski organizuje i koordinira pomoć djeci s urođenim srčanim manama iz Bosne i Hercegovine, a u saradnji s ljekarima iz BiH i Italije omogućava besplatne operativne zahvate i liječenje za djecu iz naše zemlje.
Za svoj izuzetni angažman na organizaciji liječenja teško oboljele djece i spašavanju 72 mališana iz BiH, Aida je u septembru 2023. godine dobila priznanje "Zahvalnica Grada Sarajeva".
Fondacija tuzlanske zajednice uvrstila ju je među istaknute pojedince u okviru kampanje "Ljudi filantropskog srca" za 2024. godinu.
U januaru 2024. godine, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini imenovala ju je Heroinom mjeseca, istaknuvši da je “omiljena srednjoškolska profesorica i istinska aktivistkinja u svakom smislu te riječi”.

Ajla je rođena u Zenici 1996. godine. Završila je Srednju školu primijenjenih umjetnosti na odsjeku za primijenjeno slikarstvo u Sarajevu i tokom srednjoškolskih dana je radila kao trener sportske gimnastike za djecu. Diplomirala je na Interdisciplinarnom studiju konzervacije i restauracije na Akademiji likovnih umjetnosti, Prirodno matematičkom fakultetu i Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Imala je priliku raditi na konzervatorsko-restaruratorskim programima u Rimu i Firenci. Magistrirala je Konzervaciju i restauraciju 2022. godine. Radila je u Laboratoriju za konzervaciju i restauraciju arhivske građe u Arhivu Bosne i Hercegovine i volontirala je na različitim projektima koji uključuju zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa BiH. Ajla voli umjetnost, historiju, djecu i Plavi Orkestar.

Ajna Tucak radi kao muzejska vodičica u Muzeju ratnoAjna Tucak radi kao muzejski vodič u Muzeju ratnog djetinjstva. Ajna je posvećena stvaranju prostora u kojem se posjetitelji muzeja osjećaju dobrodošlim, te u kojem imaju priliku povezati se sa iskustvima djece čije je djetinjstvo pogođeno ratnim dejstvima. Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju, a u skladu sa izraženim interesom za proučavanje traume i psihoterapije, Ajna se trudi stvoriti prostor za učenje ispunjen empatijom. Također, ima iskustva u volontiranju sa djecom. U slobodno vrijeme Ajna voli da crta, piše, čita i provodi vrijeme u prirodi.g djetinjstva. Ajna je posvećena stvaranju prostora u kojem se posjetitelji muzeja osjećaju dobrodošlim, te u kojem imaju priliku povezati se sa iskustvima djece čije je djetinjstvo pogođeno ratnim dejstvima. Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju, a u skladu sa izraženim interesom za proučavanje traume i psihoterapije, Ajna se trudi stvoriti prostor za učenje ispunjen empatijom. Također, ima iskustva u volontiranju sa djecom. U slobodno vrijeme Ajna voli da crta, piše, čita i provodi vrijeme u prirodi.

Hanan Alić radi kao muzejski vodič u Muzeju ratnog djetinjstva. Kao dio tima koji radi direktno sa posjetiteljima, Hanan dočekuje posjetitelje, pruža vođene ture i pomaže u tumačenju ličnih priča i izložaka u čijem su fokusu iskustva djece pogođena ratnim dejstvima. Sa iskustvom iz polja psihologije i izraženim interesom za traumu i razvijanje otpornosti, Hanan unosi empatiju i razumijevanje u svaku interakciju sa posjetiteljima. Pored akademskih aktivnosti, uživa u planinarenju, prirodi, i povezivanju sa ljudima kroz zajedničke priče i iskustva.