Muzej ratnog djetinjstva je 2021. godine otvorio svoju privremenu izložbu pod naslovom “Progovara(j)mo”, posvećenu i nastalu u saradnji sa preživjelima seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i djecom rođenom zbog rata u BiH. Kroz priče, izložene predmete i video-svjedočanstva, izložba je stvorila platformu za preživjele seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i djecu rođenu zbog rata da podijele svoja iskustva, ističući i brojne probleme s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu, kao i njihove nade za budućnost. 

Nakon produkcije izložbe i inicijalnih otvorenja u BiH (Sarajevo, Mostar) i Srbiji (Beograd), izložba “Progovara(j)mo” nastavlja pozitivno utjecati na različite načine –  kao primjer dobre prakse za pomoć Ukrajincima u Moldaviji, preživjelima seksualnog nasilja povezanog sa sukobom, te kao moćan alat za zagovaranje djece rođene zbog rata koja traže pravno priznanje u BiH.

Progovarajmo Speaking Out

Vremenski okvir projekta

1

Novembar 2020. godine

MRD započinje istraživanje i dokumentiranje iskustava preživjelih seksualnog nasilja povezanog s sukobima i djece rođene iz rata. U početnoj fazi projekta, procjenjuju se specifične potrebe i modificira se metodologija MRD-a u saradnji s projektnim partnerima, Udruženjem Zaboravljena djeca rata, Fondacijom Krila nade i IOM-om BIH, što omogućava snimanje prvih video-svjedočanstava preživjelih nasilja povezanog sa sukobom i djece rođene zbog rata.
2

Decembar 2020. godine

Određen je puni obim projekta i faze implementacije, što signalizira početak višemjesečnog dokumentiranja iskustava preživjelih nasilja povezanog sa sukobom i djece rođene zbog rata na tri različita načina: snimanjem video-svjedočanstava u kojima sudjeluju i preživjele i djeca, prikupljanjem ličnih stvari i dokumentiranjem priča djece rođene iz rata, te facilitacijom stvaranja umjetničkih djela na radionici "mapiranja tijela", u kojoj sudjeluju preživjele nasilja povezanog sa sukobom.
3

Februar 2021. godine

Projektni tim, koji se sastoji od tima MRD-a i dugogodišnje saradnice Muzeja, kliničke psihologinje Lejle Smajić, prolazi obuku o metodologiji mapiranja tijela, obliku art terapije koji pruža alternativne načine za preživjele da podijele svoja traumatična iskustva, a koju su obezbijedili stručnjaci Međunarodne koalicije za mjesta savjesti (ICSC). Nakon obuke, i pod vodstvom ICSC-a, projektni tim je po prvi put prilagodio ovu posebnu metodologiju za rad sa preživjelima seksualnog nasilja povezanog sa sukobima i djecom rođenom zbog rata, kao i unutar specifičnog regionalnog konteksta.
4

Maj 2021. godine

Radionica mapiranja tijela održava se tokom četiri dana, a rezultat je da preživjele seksualnog nasilja u sukobima kreiraju 12 različitih umjetničkih djela, koja prikazuju njih u prirodnoj veličini, okružene natpisima o njihovim iskustvima iz različitih životnih perioda. Istovremeno, projektni tim finalizira procese dokumentiranja video-svjedočanstava i ličnih priča, pripremajući se za odabir materijala koji će biti predstavljeni na izložbi.
5

Juni 2021. godine

Izložba „Progovara(j)mo“ prvi put se otvara za širu javnost 25. juna u Galeriji Novi Hram u Sarajevu.
6

Septembar 2021. godine

Izložba putuje u Centar za kulturu Mostar 20. septembra. Tokom trajanja izložbe, edukatori/ce MRD-a održavaju niz radionica o izgradnji mira za srednjoškolce i studente iz gotovo desetak obrazovnih institucija u Mostaru.
7

Oktobar 2021. godine

Izložba „Progovara(j)mo“ prvi put putuje u inostranstvo 2. oktobra, kao centralni događaj sedmice podizanja svijesti o seksualnosti u ratu koja se obilježava u Endžio HAB-u u Beogradu.
8

Novembar 2022. godine

Izložba “Progovara(j)mo“ se otvara u Gradskoj vijećnici Sarajeva u znak podrške za pravno priznanje djece rođene zbog rata.
9

Juli 2023. godine

Izložba „Progovara(j)mo“ je prikazana na konferenciji Udruženja za studije sjećanja (MSA) u Newcastleu.
10

Septembar 2024. godine

Izložba "Progovara(j)mo” predstavljena je u Estonskom nacionalnom muzeju tokom godišnje konferencije ICOM Exhibitions 2024 – Momentum: Izložbe i sjećanje.
11

Juni 2025. godine

MRD u saradnji sa Ujedinjenim nacijama u BiH predstavlja izložbu “Progovara(j)mo” u okviru međunarodne konferencije “Od rodno odgovorne pravde do održivog mira: Vizija za narednih 25 godina”.
 
 
 
 
1
1

Mape tijela 

Mapiranje tijela je oblik art terapije koji pojedincima pruža alternativne načine za procesiranje traumatičnih iskustava. Ukupno 12 žena koje su preživjele nasilje učestvovalo je u radionici mapiranja tijela koja je prethodila izložbi “Progovara(j)mo”, kreirajući 12 različitih mapa tijela koje pričaju njihove životne priče.

Medijatori radionice vodili su učesnice kroz proces dijeljenja njihovih sjećanja i iskustava, stvarajući okruženje u kojem su preživjele seksualnog nasilja povezanog sa sukobima mogle vjerovati i projektnom timu i jedna drugoj, stvarajući nove i jačajući postojeće veze. Prisjećajući se različitih, u nekim slučajevima vrlo pozitivnih, iskustava, kao i fokusirajući se na budućnost, preživjele su mogle vidjeti svoj život u cjelini, umjesto da ga identificiraju isključivo sa svojom proživljenom traumom.

Progovarajmo Speaking Out

Kako čitati mape tijela

Svaka mapa tijela sastoji se od nekoliko različitih elemenata, koje treba posmatrati počevši od gornjeg lijevog ugla i krećući se suprotno od kazaljke na satu, a to uključuje: glavnu poruku ili moto preživjele osobe, simbol s kojim se najviše povezuje, njihova sjećanja predstavljena hronološkim redom, njihove nade za budućnost i simbol koji s njom povezuje.

Središnji dio svake mape tijela sastoji se od dva obrisa ili siluete, koji služe kao prikaz preživjele osobe u prirodnoj veličini – glavni obris prikazuje medicinska stanja i posljedice traume na tijelo, dok obris u sjeni uključuje imena svih ljudi koji čine mrežu podrške preživjele osobe.

Neka od najvažnijih sjećanja iz različitih perioda života – ranog djetinjstva, adolescencije, perioda traumatičnog događaja i života danas – dodaju se oko obrisa, počevši od gornjeg lijevog ugla, u obliku pisanja ili crtanja.

Svih 12 mapa tijela dostupno je u galeriji ispod.

  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out
  • Progovarajmo Speaking Out

Lične priče i predmeti

Lične priče i predmeti dokumentovani tokom ovog projekta fokusiraju se na iskustva djece rođene u ratu. Metodologija istraživanja MRD-a je modificirana u početnim fazama projekta, dok je način na koji su priče predstavljene u izložbi „Progovora(j)mo“ podsjećao na stalnu izložbu Muzeja.

Rodni list

Lejla, 1992.

Ovo je moj rodni list. Rođena sam u bolnici Koševo u Sarajevu, gdje sam ostavljena kao beba čija se budućnost u tom trenutku činila neizvjesnom. Moji roditelji, britanski par, u to vrijeme zajedno su radili u Bosni i Hercegovini. Pronašli su me kada mi je bilo samo devet dana, i uspjeli su me odvesti na sigurno.

Iako sam kao veoma mala napustila Bosnu i Hercegovinu, moji roditelji su željeli biti sigurni da imam i bosanski rodni list, kako bih uvijek imala neku poveznicu i odnos sa ovom zemljom. Tu vezu održavam i danas, iako sam još uvijek u procesu sticanja bosanskohercegovačkog državljanstva.

Ja sam Lejla, i ne želim da budem simbol mržnje, već dio procesa pomirenja u Bosni i Hercegovini. Poznajem, volim i poštujem ženu koja me je rodila nakon okrutnog i surovog iskustva. Ona, kao i mnogi drugi poput nje, još uvijek čeka na pravdu.

Video-svjedočanstva

Usmene priče žena koje su preživjele seksualno nasilje povezano sa sukobima i djece rođene u ratu snimane su u obliku video-svjedočanstava tokom nekoliko mjeseci, s tim da su odlomci iz nekoliko svjedočanstava predstavljeni na izložbi. Audio i slikovno izobličenje dodano je na zahtjev učesnika. 

”Imala sam loše noćne more i nedostajalo mi je zraka. Tražila sam pomoć od svog neuropsihijatra, ali nisam otkrila pravi uzrok svojih noćnih mora, jer nisam znala da je to nešto o čemu se uopće smije pričati.

M, Žrtva seksualnog nasilja povezanog sa sukobima